Test provjere znanja
"Laboratorijska dijagnostika u epidemiji bolesti COVID-19 uzrokovanoj virusom SARS-CoV2"

12. lipnja 2021.


Obavezno je odgovoriti na sva postavljena pitanja (samo jedan odgovor je točan).


 

    Polaznik

    ID broj

    E-mail


    TEST

    1. Većina pacijenata s COVID-19 razvija samo blagu ili nekompliciranu bolest, približno 14% razvija tešku bolest. Koliko pacijenata zahtijeva prijem u Jedinice intenzivnog liječenja (JIL)?

    a) 50% pacijenata,
    b) 25% pacijenata,
    c) 5 % pacijenata,
    d) 0,5% pacijenata.

    abcd


    2. S većom smrtnošću COVID-19 pacijenata pri prijemu povezani su:

    a) starija životna dob,
    b) pridružene bolesti poput kardiovaskularnih i šećerne bolesti,
    c) više vrijednosti SOFA bodovnog sustava i koncentracije D-dimera > 1 mg/L FEU,
    d) starija životna dob, pridružene bolesti poput kardiovaskularnih i šećerne bolesti, više vrijednosti SOFA bodovnog sustava i koncentracije D-dimera > 1 mg/L FEU i poremećaji u razvoju krvnih stanica.

    abcd


    3. U prevenciji kapljične i kontaktne transmisije virusa SARS-CoV-2 na zdravstveno osoblje potrebno je:

    a) osigurati dostatnu količinu odgovarajuće osobne zaštitne opreme najvećeg stupnja antiviralne zaštite,
    b) osigurati minimalnu količinu odgovarajuće osobne zaštitne opreme,
    c) svakodnevno provoditi postupke koji generiraju aerosol,
    d) osigurati samo zaštitu za sluznice - zaštitne naočale i/ili vizir.

    abcd


    4. Ciljevi liječenja kritično bolesnih pacijenata u JIL-u su:

    a) smanjiti broja dana na mehaničkoj ventilaciji i učestalost upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom,
    b) smanjiti broj venskih tromboembolijskih događaja i infekcija krvotoka povezanih sa kateterima,
    c) smanjiti broj dekubitusa, stres-ulkusa i gastrointestinalnog krvarenja i učestalost mišićne slabosti zbog imobilizacije,
    d) sve navedeno.

    abcd


    5. Širenje pandemije koronavirusne bolesti 2019 diljem svijeta od zdravstvenih je sustava zahtijevalo:

    a) pripremu za nagli porast kritično bolesnih pacijenata, osiguravanje dostatnog broja postelja u JIL i povećanje ljudskih potencijala, odnosno broja liječnika i zdravstvenog osoblja koji imaju potrebno znanje, sposobnosti, vještine i kompetencije za rad u JIL,
    b) pripremu za nagli porast kritično bolesnih pacijenata,
    c) osiguravanje dostatnog broja postelja u JIL,
    d) ništa od navedenog.

    abcd


    6. Uloga laboratorijske dijagnostike je ključna u suzbijanju bolesti COVID-19 radi:

    a) prekida lanca zaraze pridržavanjem preporučenih javnozdravstvenih mjera,
    b) redovitog izvještavanja o epidemiologiji i patogenezi bolesti COVID-19,
    c) povećanih kapaciteta testiranja osoba sa sumnjom na bolest COVID-19,
    d) pravovremene provedbe javnozdravstvenih mjera, otkrivanja zaraženih (asimptomatskih i simptomatskih) i brze samoizolacije visokorizičnih osoba koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

    abcd


    7. Konsenzus europskih specijalista različitih područja laboratorijske medicine o upotrebi laboratorijskih testova (biokemijskih, hematoloških, molekularnih i seroloških) za praćenje bolesti COVID-19 se temelji na:

    a) smjernicama Radne skupina za praćenje bolesti COVID-19 Međunarodne organizacije za kliničku kemiju (engl. International Federation of Clinical Chemistry IFCC Task Force on COVID-19),
    b) smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (engl. European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC),
    c) smjernicama Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju i Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora,
    d) smjernicama Radne grupe za COVID-19 Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM).

    abcd


    8. Uzorci za dokazivanje akutne infekcije novim koronavirusom SARS-CoV-2 i dijagnozu bolesti COVID-19 su:

    a) mokraća i stolica,
    b) krv i mokraća,
    c) uzorci gornjih dišnih puteva (bris nazofaringsa i/ili orofaringsa) i donjih dišnih puteva (sputum, endotrahealni aspirat, bronhoalveolarni lavat),
    d) sve navedeno.

    abcd


    9. Za početnu obradu uzoraka gornjih dišnih puteva i pri postupku izolacije RNK novog koronavirusa SARS-CoV-2 obavezno je koristiti:

    a) samo FFP2 ili FFP3 masku,
    b) kapu, FFP2 ili FFP3 masku i zaštitne naočale,
    c) samo odgovarajuća sredstva za dezinfekciju,
    d) svu propisanu osobnu zaštitnu opremu (kapu, FFP2 ili FFP3 masku, zaštitne naočale, antiviralni zaštitni ogrtač, dugačke nitrilne rukavice) i koristiti odgovarajuća sredstva za dezinfekciju.

    abcd


    10. Laboratorijski testovi za dijagnozu i praćenje bolesti COVID-19 se oslanjaju na:

    a) isključivo molekularne testove umnažanja metodom RT-qPCR,
    b) brze dijagnostičke testove za otkrivanje antigena novog koronavirusa SARS-CoV-2,
    c) protutijela koji nastaju imunološkom reakcijom domaćina na novi koronavirus SARS-CoV-2,
    d) molekularne testove umnažanja metodom RT-qPCR, brze dijagnostičke testove za direktno otkrivanje antigena novog koronavirusa SARS-CoV-2 ili protutijela koji nastaju imunološkom reakcijom domaćina na novi koronavirus SARS-CoV-2 i na indirektno određivanje specifičnih protutijela na novi koronavirus SARS-CoV-2 (anti-SARS-CoV-2 IgM/IgA/IgG pojedinačno ili ukupno).

    abcd


    11. Odaberite kombinaciju biljega karakterističnu za lošu prognozu bolesti COVID-19:

    a) ↑ LD, ↑ D-dimeri, ↑ broj trombocita,
    b) ↓ LD, ↑ D-dimeri, ↓ broj trombocita,
    c) ↑ LD, ↑ D-dimeri, ↓ broj trombocita,
    d) ↓ LD, ↓ D-dimeri, ↓ broj trombocita.

    abcd


    12. Koja je tvrdnja u vezi prokalcitonina u bolesti COVID-19 točna?

    a) vrijednosti su povišene kod 90% pacijenata,
    b) koristi se za isključivanje bakterijske koinfekcije,
    c) obje tvrdnje su točne,
    d) niti jedna tvrdnja nije točna.

    abcd


    13. Loš prognostički biljeg u bolesti COVID-19 je:

    a) pad broja neutrofilnih granulocita,
    b) pad broja eozinofilnih granulocita,
    c) pad broja limfocita,
    d) porast broja trombocita.

    abcd


    14. Sedimentacija eritrocita:

    a) je fiziološki viša u osoba starije životne dobi,
    b) se smanjuje porastom koncentracije proteina akutne faze,
    c) zbog veće osjetljivosti ima prednost pred CRP-om,
    d) sve navedene tvrdnje su točne.

    abcd


    15. Koja je od sljedećih tvrdnji netočna?

    a) porast PLR linearno korelira s duljinom bolničkog liječenja,
    b) porast NLR povezan je s pogoršanjem kliničke slike,
    c) u PLR i NLR “L” označava ukupni broj leukocita,
    d) sve tvrdnje su netočne.

    abcd


    16. Feritin u bolesti COVID-19 je:

    a) povišen proporcionalno jačini upale,
    b) značajno viši u osoba s komorbiditetima,
    c) povišen proporcionalno jačini upale i značajno viši u osoba s komorbiditetima,
    d) snižen proporcionalno jačini upale.

    abcd


    17. Laboratorijima koji kvalitativno otkrivaju virusnu RNK novog koronavirusa SARS-CoV-2 preporuča se:

    a) analiza samo jednog gena,
    b) analiza najmanje dva ili više gena radi povećanja dijagnostičke osjetljivosti molekularne metode,
    c) analiza isključivo E i RdRp gena,
    d) sve navedeno.

    abcd


    18. Rezultat molekularnog testa umnažanja može biti lažno negativan radi:

    a) loše kvalitete uzorka,
    b) preranog/prekasnog uzimanja uzorka u tijeku bolesti,
    c) neodgovarajuće pohrane i transporta uzorka,
    d) svega navedenog.

    abcd


    19. Prema smjernicama SZO i Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju mogu se koristiti samo oni brzi antigenski testovi sa:

    a) osjetljivošću od najmanje 80% i specifičnošću od najmanje 97%,
    b) osjetljivošću od najmanje 97% i specifičnošću od najmanje 80%,
    c) osjetljivošću od najmanje 70% i specifičnošću od najmanje 100%,
    d) osjetljivošću od najmanje 50% i specifičnošću od najmanje 50%.

    abcd


    20. Niža Ct vrijednost znači:

    a) veću koncentraciju virusne RNK u uzorku i ukazuje na akutnu infekciju novim koronavirusom SARS-CoV-2,
    b) veću koncentraciju virusne RNK u uzorku i ukazuje na prošlu infekciju novim koronavirusom SARS-CoV-2,
    c) manju koncentraciju virusne RNK u uzorku i ukazuje na akutnu infekciju novim koronavirusom SARS-CoV-2,
    d) manju koncentraciju virusne RNK u uzorku i ukazuje na prošlu infekciju novim koronavirusom SARS-CoV-2.

    abcd


    21. Kliničke indikacije za serološka ispitivanja su:

    a) testiranje bolesnika kojima je prošlo >14 dana od pojave simptoma,
    b) dijagnostička obrada multisistemskog upalnog sindroma u djece (MIS-C),
    c) otkrivanje prethodne infekcije kod ne-hospitaliziranih osoba,
    d) sve navedeno.

    abcd


    22. Koja je od slijedećih tvrdnji točna?

    a) serološki testovi se smiju koristiti za dijagnozu akutne infekcije virusom SARS-CoV-2,
    b) serološki testovi su „zlatni standard“ za dijagnozu akutne infekcije virusom SARS-CoV-2,
    c) serološki testovi se zbog kašnjenja u stvaranju protutijela ne smiju koristiti za dijagnozu akutne infekcije virusom SARS-CoV-2,
    d) nijedna tvrdnja nije točna.

    abcd


    23. Većina seroloških testova na novi koronavirus SARS-CoV-2 detektira:

    a) IgM protutijela,
    b) IgG protutijela,
    c) IgA protutijela,
    d) sve navedeno.

    abcd


    24. RNK novog koronavirusa SARS-CoV-2 kodira slijedeće strukturne proteine:

    a) spike protein (S protein ili protein šiljastih izdanaka), membranski protein (M), protein ovojnice (E) i nukleokapsidni protein (N),
    b) membranski protein (M), protein ovojnice (E) i nukleokapsidni protein (N),
    c) spike protein (S protein ili protein šiljastih izdanaka) i nukleokapsidni protein (N),
    d) spike protein (S protein ili protein šiljastih izdanaka), protein ovojnice (E) i nukleokapsidni protein (N).

    abcd


    25. Koja je od slijedećih tvrdnji točna?

    a) negativan rezultat serološkog testa ne potvrđuje nedostatak izloženosti novom koronavirusu SARS-CoV-2,
    b) pozitivan rezultat serološkog testa ne potvrđuje izloženost novom koronavirusu SARS-CoV-2,
    c) pozitivan rezultat serološkog testa ne znači da osoba više nije zarazna ili imuna na ponovne infekcije novim koronavirusom SARS-CoV-2,
    d) sve tvrdnje su točne.

    abcd


    26. Za pravilnu interpretaciju rezultata serološkog testiranja potrebne informacije na nalazu su:

    a) vrsta testa, izotip protutijela i ciljni antigen novog koronavirusa SARS-CoV-2,
    b) vrijeme testiranja u odnosu na vrijeme kontakta sa virusom (infekcija ili cijepljenje),
    c) korištena metoda,
    d) sve navedeno.

    abcd


    27. Najčešći citokini koji uzrokuju citokinsku oluju u bolesti COVID-19 su:

    a) interleukin-6 (IL-6), interleukin-7 (IL-7), interleukin-10 (IL-10), interferon gama (IFN-γ) (tip II), TNF-alfa i interleukin-8 (IL-8),
    b) interleukin-6 (IL-6), interleukin-7 (IL-7) i interleukin-8 (IL-8),
    c) interleukin-7 (IL-7), interleukin-8 (IL-8) i interleukin-10 (IL-10),
    d) interferon gama (IFN-γ) (tip II), TNF-alfa i interleukin-8 (IL-8).

    abcd


    28. Lošiji ishod bolesti COVID-19 u laboratorijskim nalazima najavljuju:

    a) ↑ D-dimeri, ↑ PV, ↓ APTV,
    b) ↓ D-dimeri, ↓ PV, ↑ APTV,
    c) ↓ D-dimeri, ↓ PV, ↓ APTV,
    d) ↑ D-dimeri, ↑ PV, ↑ APTV.

    abcd


    29. Najčešći simptomi bolesti COVID-19 su:

    a) kašalj i temperatura,
    b) dispneja i mialgija,
    c) diareja i mučnina/povraćanje,
    d) svi navedeni simptomi.

    abcd


    30. Subakutnu post- COVID infekciju (od 4 do 12 tjedna od početka simptoma) prate slijedeći simptomi:

    a) umor, kašalj, i dispneja,
    b) bolovi u mišićima i zglobovima,
    c) gubitak okusa i mirisa,
    d) svi navedeni simptomi.

    abcd



    Nakon uspješno poslanog testa pojavit će se obavijest, a putem e-maila primit ćete potvrdu i kopiju svojih odgovora. U suprotnom provjerite jeste li odgovorili na sva pitanja i ponovno pošaljite test ili kontaktirajte ured Komore.

    Novine 19 / prosinac 2019.

    Novine 18 / veljača 2010.

    Novine 17 / srpanj 2008.

    Novine 16 / srpanj 2007.

    Novine 15 / siječanj 2007.

    Novine 14 / svibanj 2005.

    Novine 13 / siječanj 2005.

    Novine 12 / travanj 2004.

    Novine 11 / rujan 2003.

    Novine 10 / prosinac 2002.

    Novine 9 / studeni 2002.

    Novine 8 / svibanj 2001.

    Novine 7 / listopad 2000.

    Novine 6 / travanj 2000.

    Novine 5 / prosinac 1999.

    Novine 4 / lipanj 1999.

    Novine 3 / svibanj 1998.

    Novine 2 / studeni 1997.

    Novine 1 / srpanj 1997.

    PLAN TEČAJEVA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA 2021

    Acidobazična ravnoteža i vezana mjerenja

    Laboratorijska dijagnostika u epidemiji bolesti COVID-19 uzrokovanoj virusom SARS-CoV2

    Primjena biološke varijacije u laboratorijskoj medicini

    Skip to content