Test provjere znanja
"Primjena biološke varijacije u laboratorijskoj medicini"

11. prosinca 2021.


Obavezno je odgovoriti na sva postavljena pitanja (samo jedan odgovor je točan).


 

    Polaznik

    ID broj

    E-mail


    TEST

    1. Sastavnice biološke varijacije su

    a) predanalitička i intraindividualna biološka varijacija
    b) predanalitička i interindividualna biološka varijacija
    c) intraindividualna i interindividualna biološka varijacija
    d) analitička i intraindividualna biološka varijacija

    abcd


    2. Intraindividualna biološka varijacije

    a) opisuje biološku varijaciju koncentracije sastojka u jednoj osobi oko njezine vlastite ishodišne ili homeostatske točke
    b) opisuje biološku varijaciju koncentracije sastojka od osobe do osobe oko njihove prosječne vrijednosti
    c) opisuje razliku između ishodišnih ili homeostatskih točaka svih osoba u referentnoj populaciji
    d) sve navedeno

    abcd


    3. Intreindividualna biološka varijacija

    a) ne opisuje biološku varijaciju koncentracije sastojaka u jednoj osobi
    b) opisuje biološku varijaciju koncentracije sastojka od osobe do osobe oko njihove prosječne vrijednosti
    c) opisuje razliku između ishodišnih ili homeostatskih točaka svih osoba u referentnoj populaciji
    d) sve navedeno

    abcd


    4. Sustav procjene kvalitete podataka o biološkoj varijaciji kojim se danas provjerava jesu li u objavljenim znanstvenim radovima prisutni svi bitni elementi koji mogu utjecati na vjerodostojnost i korisnost podataka u bazi podataka Evropske federeacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu

    a) temelji se na 12 indikatora kvalitete, kojima se dodjeljuju pojedinačne ocjene od A do C
    b) temelji se na 12 indikatora kvalitete, kojima se dodjeljuju pojedinačne ocjene od A do D
    c) temelji se na 14 indikatora kvalitete, kojima se dodjeljuju pojedinačne ocjene od A do C
    d) temelji se na 14 indikatora kvalitete, kojima se dodjeljuju pojedinačne ocjene od A do D

    abcd


    5. Poželjni ciljevi analitičke kvalitete za preciznost temeljeni na veličini biološke varijacije trebali bi biti manji od

    a) ¼ intraindividualne biološke varijacije
    b) ¼ ukupne biološke varijacije
    c) ½ intraindividualne biološke varijacije
    d) ½ interindividualne biološke varijacije

    abcd


    6. Poželjni ciljevi analitičke kvalitete za odstupanje od sustavne pogreške (bias) temeljeni na veličini biološke varijacije trebali bi biti manji od

    a) ¼ intraindividualne biološke varijacije
    b) ¼ ukupne biološke varijacije
    c) ½ intraindividualne biološke varijacije
    d) ½ interindividualne biološke varijacije

    abcd


    7. Poželjni cilj analitičke kvalitete za ukupnu analitičku pogrešku može se izračunati iz podataka o intraindividualnoj (CVI) i interindividualnoj biološkoj varijaciji (CVG) prema jednadžbi

    a) < 0,1,65 × 0,5 CVI + 0,25 (CVI 2 + CVG 2 ) ½
    b) < 0,1,65 × 0,5 CVI + 0,125 (CVI 2 + CVG 2 ) ½
    c) < 0,1,65 × 0,25 CVI + 0,25 (CVI 2 + CVG 2 ) ½
    d) < 0,1,65 × 0,75 CVI + 0,25 (CVI 2 + CVG 2 ) ½

    abcd


    8. Ciljevi analitičke kvalitete za mjernu nesigurnost temelje se na

    a) veličini interindividualne biološke varijacije
    b) veličini intraindividualne biološke varijacije
    c) veličini ukupne biološke varijacije
    d) preciznosti i točnosti metode

    abcd


    9. Referentni materijali višeg reda predstavljaju prvi doprinos ukupnom proračunu mjerne nesigurnosti, a zbog širenja pogreške u kalibracijskoj hijerarhiji njihov doprinos ukupnoj mjernoj nesigurnosti trebao bi biti manji od

    a) ½ cilja za ukupnu mjernu nesigurnost na razini uzorka pacijenta
    b) 1/3 cilja za ukupnu mjernu nesigurnost na razini uzorka pacijenta
    c) ¼ cilja za ukupnu mjernu nesigurnost na razini uzorka pacijenta
    d) 1/5 cilja za ukupnu mjernu nesigurnost na razini uzorka pacijenta

    abcd


    10. Središnje mjesto u dijagnostici i praćenju akutnih leukemija ima

    a) Klinička kemija
    b) Laboratorijska hematologija
    c) Laboratorijska koagulacija
    d) Imunofenotipizacija metodom protočne citometrije

    abcd


    11. U akutnoj mijeloičnoj leukemiji protočna citometrija postala je standard

    a) za dijagnostiku i definiranje statusa remisije
    b) za uočavanje recidiva
    c) za praćenju statusa bolesti nakon alogenične transplantacije
    d) sve navedeno

    abcd


    12. U liječenju bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom, nakon početka liječenja inhhibitorima tirozin-kinaze, preporučuje se mjerenje razine fuzijskog prijepisa bcr-abl1 kvantitativnom polimeraznom lančanom reakcijom

    a) jednom mjesečno
    b) svaka tri mjeseca
    c) svakih 6 mjeseci
    d) jednom godišnje

    abcd


    13. Za postavljanje analitičkih ciljeva kvalitete prema Milanskoj strateškoj konferenciji predloženo je korištenje Modela 1. , koji se temelji na kliničkim ishodima, za određivanje sljedećih hematoloških pretaraga:

    a) eritrocita, hemoglobina i hematokrita
    b) eritrocita, neutrofilnih granulocita i limfocita
    c) hemoglobina, trombocita i neutrofilnih granulocita
    d) hemoglobina, hematokrita i trombocita

    abcd


    14. Koeficijenti intraindividualne biološke varijacije između spolova se značajno razlikuju za sve hematološke pretrage, osim za

    a) broj eritrocita i hemoglobin
    b) broj eritrocita, MCV, MCH i MCHC
    c) MCHC, MCV, broj leukocita, eozinofila, bazofila i trombocita
    d) broj leukocita i trombocita

    abcd


    15. Koeficijenti intraindividualne biološke varijacije između spolova se značajno razlikuju za

    a) APTV
    b) protein C
    c) slobodni protein S
    d) sve navedeno

    abcd


    16. U laboratoriskim nalazima bolesnika s akutnom COVID-19 infekcijom najčešći poremećaj je

    a) Neutrofilija
    b) Neutropenija
    c) Limfopenija
    d) Limfocitoza

    abcd


    17. U slučaju sumnje na akutno srčano popuštanje zbog virusne COVID-19 infekcije ili pogoršanje od ranije poznate srčane slabosti od iznimne je važnosti određivanje

    a) Srčanih troponina
    b) NTproBNP-a
    c) Mioglobina
    d) D-dimera

    abcd


    18. Bubrežne komplikacije s potrebom nadomjestne terapije kod bolesnika s postakutnom i kroničnom COVID-19 infekcijom prisutne su

    a) u 3 % svih bolesnika
    b) u 5 % svih bolesnika
    c) u 8 % svih bolesnika
    d) u 10 % svih bolesnika

    abcd


    19. Glukoza ima

    a) nisku intraindividualnu varijaciju unutar zdravih pojedinaca, ali visoku intraindividualnu varijaciju kod osoba oboljelih od nekog od poremećaja metabolizma glukoze, primarno dijabetesa tipa 1
    b) visoku intraindividualnu varijaciju unutar zdravih pojedinaca i visoku intraindividualnu varijaciju kod osoba oboljelih od nekog od poremećaja metabolizma glukoze, primarno dijabetesa tipa 1
    c) nisku intraindividualnu varijaciju unutar zdravih pojedinaca i nisku intraindividualnu varijaciju kod osoba oboljelih od nekog od poremećaja metabolizma glukoze, primarno dijabetesa tipa 1
    d) visoku intraindividualnu varijaciju unutar zdravih pojedinaca i nisku intraindividualnu varijaciju kod osoba oboljelih od nekog od poremećaja metabolizma glukoze, primarno dijabetesa tipa 1

    abcd


    20. Kreatinin ima

    a) nisku intraindividualnu varijaciju, visoku interindividualnu varijaciju, indeks individualnosti <0,6
    b) visoku intraindividualnu varijaciju, visoku interindividualnu biološku varijaciju i indeks individualnosti >1,4
    c) nisku intaindividualnu varijaciju, nisku interindividualnu biološku varijaciju i indeks individualnosti >1,4
    d) visoku intaindividualnu varijaciju, nisku interindividualnu biološku varijaciju i indeks individualnosti >1,4

    abcd


    21. Interindividualna biološka varijacija većine enzima 2 do 3 puta je viša od intraindividualne biološke varijacije, pri čemu je indeks individualnosti svih enzima

    a) >1,4
    b) <1,4
    c) <0,6
    d) >0,6

    abcd


    22. Za postavljanje specifikacija analitičke izvedbe CRP-a kao biljega upale i kao biljega kardiovaskularnog rizika koristi se

    a) Model 1 kad se koristi kao biljeg upale, a model 2 kad se koristi kao biljeg kardiovaskularnog rizika
    b) Model 2 kad se koristi kao biljeg upale, a model 3 kad se koristi kao biljeg kardiovaskularnog rizika
    c) Model 3 – kad se koristi kao biljeg upale, a model 2 kad se koristi kao biljeg kardiovaskularnog rizika
    d) Model 3 – kad se koristi kao biljeg upale, a model 1 kad se koristi kao biljeg kardiovaskularnog rizika

    abcd


    23. Znatno više intraindividualne i interindividualne koeficijente varijacije unutar jednog dana u odnosu na koeficijente varijacije iz dana u dan

    a) ima kolesterol
    b) ima HDL kolesterol
    c) ima LDL kolesterol
    d) imaju trigliceridi

    abcd


    24. Biološka varijacija PTH

    a) značajno se ne razlikuje između zdravih osoba i pacijenata na hemodilalizi
    b) značajno se razlikuje između zdravih osoba i pacijenata na hemodijalizi, pri čemu pacijenti na hemodijalizi imaju znatno nižu intraindividualnu biološku varijaciju nego zdrave osobe
    c) značajno se razlikuje između zdravih osoba i pacijenata na hemodijalizi, pri čemu pacijenti na hemodijalizi imaju znatno višu intraindividualnu nego zdrave osobe
    d) značajno se ne razlikuje između različitih metoda određivanja PTH

    abcd


    25. Prosječni koeficijent intraindividualne biološke varijacije za PTH iznosi 15,7%, a koeficijent intraindividualne biološke varijacije 23,5 %. Minimalne ciljne vrijednosti za preciznost PTH iznose

    a) 11,8%
    b) 3,9%
    c) 7,8%
    d) 8,8%

    abcd


    26. Prosječni koeficijent intraindividualne biološke varijacije za PTH iznosi 15,7%, a koeficijent intraindividualne biološke varijacije 23,5%. Poželjne ciljne vrijednosti za bias PTH iznose

    a) 10,6%
    b) 3,5%
    c) 7,1%
    d) 7,8%

    abcd


    27. Prosječni koeficijent intraindividualne biološke varijacije za PTH iznosi 15,7%, a koeficijent intraindividualne biološke varijacije 23,5%. Optimalne ciljne vrijednosti za ukupnu analitičku pogrešku PTH iznose

    a) 5%
    b) 10%
    c) 15%
    d) 20%

    abcd


    28. Izraz "visoka osjetljivost" u nazivu testova za kvantificiranje kardijalnih tropinina odnosi se na:

    a) analit koji se mjeri
    b) vrstu antitijela koje koristi
    c) analitičke karakteristike testa
    d) granicu kvantifikacije testa

    abcd


    29. hs-cTn testovi:

    a) mogu kvantificirati cTn u više od 50% zdravih osoba
    b) imaju koeficijentom varijacije <10% na 99. percentili gornje granice referentnog raspona
    c) rezultate izvještavaju kao cijeli brojevi u ng/L
    d) sve navedeno

    abcd


    30. hs-cTn testovi omogućuju procjenu kardiovaskularnog rizika u općoj populaciji jer:

    a) imaju niske koeficijente varijacije metode
    b) mogu učinkovito mjeriti fiziološku razinu biomarkera u cirkulaciji u najvećem dijelu zdravih odraslih osoba
    c) serijskim određivanjem svrstavaju osobe u pojedine kategorije rizika
    d) imaju nisku interidnividualnu varijaciju

    abcd



    Nakon uspješno poslanog testa pojavit će se obavijest, a putem e-maila primit ćete potvrdu i kopiju svojih odgovora. U suprotnom provjerite jeste li odgovorili na sva pitanja i ponovno pošaljite test ili kontaktirajte ured Komore.

    Novine 19 / prosinac 2019.

    Novine 18 / veljača 2010.

    Novine 17 / srpanj 2008.

    Novine 16 / srpanj 2007.

    Novine 15 / siječanj 2007.

    Novine 14 / svibanj 2005.

    Novine 13 / siječanj 2005.

    Novine 12 / travanj 2004.

    Novine 11 / rujan 2003.

    Novine 10 / prosinac 2002.

    Novine 9 / studeni 2002.

    Novine 8 / svibanj 2001.

    Novine 7 / listopad 2000.

    Novine 6 / travanj 2000.

    Novine 5 / prosinac 1999.

    Novine 4 / lipanj 1999.

    Novine 3 / svibanj 1998.

    Novine 2 / studeni 1997.

    Novine 1 / srpanj 1997.

    PLAN TEČAJEVA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA 2021

    Acidobazična ravnoteža i vezana mjerenja

    Laboratorijska dijagnostika u epidemiji bolesti COVID-19 uzrokovanoj virusom SARS-CoV2

    Primjena biološke varijacije u laboratorijskoj medicini

    I. Područno vijeće

    1. Grad Zagreb

    II. Područno vijeće

    1. Županija Krapinsko-Zagorska

    2. Županija Sisačko-Moslavačka

    3. Županija Karlovačka

    4. Županija Bjelovarsko-Bilogorska

    5. Županija Zagrebačka

    III. Područno vijeće

    1. Županija Varaždinska

    2. Županija Koprivničko-Križevačka

    3. Županija Međimurska

    IV. Područno vijeće

    1. Županija Virovitičko-Podravska

    2. Županija Požeško-Slavonska

    3. Županija Brodsko-Posavska

    4. Županija Osječko-Baranjska

    5. Županija Vukovarsko-Srijemska

    V. Područno vijeće

    1. Županija Zadarska

    2. Županija Šibensko-Kninska

    3. Županija Splitsko-Dalmatinska

    4. Županija Dubrovačko-Neretvanska

    VI. Područno vijeće

    1. Županija Primorsko-Goranska

    2. Županija Ličko-Senjska

    3. Županija Istarska

    Skip to content