Polaznik

ID broj

E-mail

TEST

1. Kod sistematskog pregleda pred polazak u školu / prije upisa u prvi razred:

a) radi se pregled djeteta bez laboratorijskih pretraga

b) određuje kompletna krvna slika i fizikalno-kemijski pregled urina

c) uz kompletnu krvnu sliku i urin od ove godine uvodi se i provjera vrijednosti kolesterola

d) svi odgovori su točni

abcd

2. Za liječnički preglede djece koja se bave sportom točno je:

a) Uvijek je nužno odrediti krvnu sliku

b) Krvna slika i druge laboratorijske pretrage rade se ukoliko to indicira liječnik koji je učinio pregled

c) Pregled može učiniti pedijatar i liječnik obiteljske medicine

d) Uz pregled određuje se krvna slika, urin i kolesterol

abcd

3. Prijeoperativna laboratorijska dijagnostika

a) Ovisi o dobi djeteta, procjeni rizika za anesteziju temeljem pregleda anesteziologa (ASA) i kompleksnosti operativnog zahvata

b) Uvijek mora uključivati krvnu sliku i faktore koagulacije

c) Uvijek mora uključivati krvnu sliku, guk, ureju, kreatinin, aminotransferaze i faktore koagulacije

d) Kod djece u dobi iznad 6 mjeseci mora uključivati barem krvnu sliku

abcd

4. CRP u akutnim infekcijama kod djece je

a) Jedini je točan pokazatelj radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji

b) U prvim satima bolesti nije siguran za razlučivanje bakterijske od virusne infekcije

c) Niske vrijednosti nakon više dana bolesti upućuje na bakterijsku bolest

d) Uz druge upalne parematre manje je pouzdan za procjenjivanje radi li se o bakterijskoj ili virusnoj bolesti

abcd

5. Novorođenački probir djeteta

a) Nije obavezan i ukoliko se ne učini u rodilištu ne treba se kasnije raditi

b) Radi se iz venske krvi

c) Radi se u prvih 48-72 sata, a ako se tada ne učini nužno ga je učiniti u sljedećim danima što prije

d) Na rezultate ne mogu utjecati faktori poput infuzije, parenteralne prehrane i druge terapije...

abcd

6. Vensko uzorkovanje krvi je:

a) najčešći invazivni postupak u zdravstvenoj skrbi

b) manje bolan postupak od kapilarnog uzorkovanja

c) zajednička kompetencija laboratorijskog osoblja i medicinskih sestara

d) svi odgovori su točni

abcd

7. Ukupni volumen krvi novorođenčeta tjelesne mase 3 kg je:

a) 240 ml

b) 420 ml

c) 500 ml

d) 1000 ml

abcd

8. Maksimalni volumen krvi uzorkovane u jednom uzorkovanju iznosi:

a) 5,0% ukupnog volumena krvi

b) 2,5% ukupnog volumena krvi

c) 2,5% tjelesne mase

d) 5,0% tjelesne mase

abcd

9. Ograničenja kapilarnog uzorka su:

a) hemoliza i hiperkaliemija

b) zagađenje uzorka međustaničnom tekućinom

c) nije preporučeno kod pacijenata s edemom i dehidratacijom

d) svi odgovori su točni

abcd

10. Razlika koncentracije natrija u uzorku kapilare i vene je:

a) koncentracija natrija je viša u uzorku kapilarne krvi u odnosu na vensku krv

b) koncentracija natrija je niža u uzorku kapilarne krvi u odnosu na vensku krv

c) nema razlike u koncentraciji natrija u kapilarnom i vensko uzorku krvi

d) koncentracija natrija u uzorku venske krvi je niža od koncentracije u uzorku kapilarne krvi

abcd

11. Prvi korak prije izrade referentnih intervala je

a) odabrati prikladan test za analizu podataka

b) odabrati pretrage za analizu

c) odabrati uzorak za analizu

d) definirati referentnu populaciju

abcd

12. Preporučena metoda za izradu referentnih intervala je:

a) neparametrijska metoda

b) parametrijska metoda

c) metoda grube procjene

d) metoda ponovljenog uzorkovanja

abcd

13. Koja od navedenih tvrdnji je točna za metodu grube procjene:

a) metoda grube procjene prikladna kada imamo minimalno 20 mjerenja

b) koristi se samo kada podaci pokazuju normalnu raspodjelu

c) koristi se kao alternativa neparametrijskom modelu kada nemamo minimalno 120 uzoraka

d) sve navedene tvrdnje su točne

abcd

14. Verifikacija referentnih intervala provodi se:

a) kada se referentni intervali preuzimaju iz literature

b) kada imamo mali broj uzoraka za izradu referentnih intervala

c) prilikom prelaska na novu metodu koja pokazuje značajan bias u odnosu na prethodnu

d) ništa od navedenog

abcd

15. Najznačajniji rani učinak akutnih i kroničnih netireoidnih bolesti je:

a) Povećana pretvorba T4 u T3 i povećana koncentracija T3

b) Smanjenje koncentracije rT3

c) Smanjena pretvorba T4 u T3 i smanjena koncentracija T3

d) Koncentracije T3 i T4 se ne mijenjaju

abcd

16. Na koncentracije hormona štitnjače mogu utjecati:

a) Lijekovi

b) Okoliš

c) Netireoidne bolesti

d) Sve navedeno je točno

abcd

17. Nalazi subkliničke hipotireoze mogu imati:

a) Hiperaktivna djeca

b) Djeca s prekomjernom težinom

c) Djeca s ubrzanim rastom

d) Djeca smanjene tjelesne težine

abcd

18. Antiepileptici u terapiji mogu uzrokovati promjene koncentracije:

a) TSH

b) Antitijela na TPO

c) Slobodnih hormona štitnjače

d) Antitijela na Tg

e) Kalcitonina

abcde

19. Kliničke manifestacije poremećene funkcije štitnjače mogu biti:

a) Promjene raspoloženja

b) Poremećaj rasta

c) Poremećaj peristaltike

d) Sve navedeno je točno

abcd

20. Tvrdnja koja opisuje značajku pedijatrijskog hemostatskog sustava je:

a) Proteini hemostatskog sustava prelaze kroz placentnu barijeru

b) Značajne promjene u odnosu na odraslu dob su samo na razini inhibitora zgrušavanja

c) Vrijednosti APTV-a su iznad gornje granice referentnog intervala samo prvih pet postanalnih dana

d) Funkcija fetalnih i neonatalnih trombocita fiziološki je snižena

abcd

21. Faktori čije su vrijednosti u novorođenčadi slične onima u odraslih su:

a) Fibrinogen, te faktori zgrušavanja V i XIII i VWF

b) Fibrinogen, te faktori zgrušavanja VII, VIII i XIII

c) Fibrinogen, te faktori zgrušavanja V, VIII i XIII

d) Faktori zgrušavanja V, VII, VIII i XIII

abcd

22. U odnosu na odraslu dob, u prvim danima života:

a) Koncentracija D-dimera je povišena, a VWF snižena

b) Povišene su koncentracije D-dimera i VWF

c) Povišena je samo koncentracija VWF

d) Povišene su aktivnosti antitrombina, proteina C i proteina S

abcd

23. Najvažniji prirodni inhibitor trombina u djetinjstvu je:

a) Antitrombin

b) α2-makroglobulin

c) Protein S

d) Protein C

abcd

24. U novorođenčadi su promijenjene molekularne strukture:

a) Fibrinogena, proteina S i plazminogena

b) Antitrombina, proteina C i plazminogena

c) Fibrinogena, proteina C i VWF

d) Fibrinogena, proteina C, plazminogena i VWF

abcd

25. Što nije obilježje fetalne cirkulacije:

a) krvožilni sustav ploda, posteljice i pupčane vrpce

b) plućna cirkulacija

c) ovalni procjep (foramen ovale)

d) ductus arteriosus

abcd

26. Najčešće dječje srčane bolesti su:

a) miokarditis i akutni koronarni sindrom

b) kardiomiopatije, perikarditis i akutni koronarni sindrom

c) kardiomiopatije, perikarditis, miokardidis i urođene srčane mane

d) kardiotoksičnost

abcd

27. Laboratorijska dijagnostika i praćenje liječenja dječjih srčanih bolesti zasniva se na:

a) određivanju troponina i B-tipa natrijuretskog peptida

b) određivanju troponina i mikroRNA

c) određivanju atrijskog natrijuretskog peptida i B-tipa natrijuretskog peptida

d) određivanju B-tipa natrijuretskog peptida i srčanih proteina koji vežu masne kiseline

abcd

28. Što je kardiotoksičnost:

a) posljedica epidemije pretilosti

b) neželjena posljedica liječenja

c) autoimuna bolest

d) posljedica virusne ili bakterijske infekcije

abcd

29. Test klorida u znoju sastavni je dio:

a) dijagnostičkog algoritma za cističnu fibrozu

b) novorođenačkog probira za cističnu fibrozu

c) procjene učinka terapije CFTR modulatorima

d) sve navedeno je točno

abcd

30. Za test klorida u znoju poželjno je da je dijete:

a) afebrilno

b) hidrirano

c) dobro nahranjeno

d) sve navedeno je točno

abcd

Nakon uspješno poslanog testa pojavit će se obavijest, a putem e-maila primit ćete potvrdu i kopiju svojih odgovora. U suprotnom provjerite jeste li odgovorili na sva pitanja i ponovno pošaljite test ili kontaktirajte ured Komore.

Δ