Početna ► Povjerenstvo za stručna pitanja

 

IIIII povjerenstva IIIII


Povjerenstvo za staleška pitanja

Povjerenstvo za stručna pitanja

Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu i privatnu praksu

Povjerenstvo za stručni nadzor i unaprjeđenje kvalitete

Povjerenstvo za trajnu edukaciju

Povjerenstvo za ekonomska pitanja


Povjerenstvo za stručna pitanja

Laboratorijska dijagnostika šećerne bolesti u trudnoći | Preporuka uz izvođenje OGTT-a | Preporuke za arhiviranje laboratorijske dokumentacije | Potpisivanje laboratorijskih nalaza od strane magistara medicinske biokemije | Preporuka za ispisivanje informacija u "Otpusnom pismu" | Primjena poslijeanalitičkog standarda stručnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemičarima | Obavijest o provođenju kratke evaluacije analitičkih sustava i metoda | Kritične vrijednosti | Hemoliza | Arhiviranje | Standardi dobre stručne prakse | Harmonizacija specijalističkih i visokodiferentnih pretraga | Tumačenje članka 11. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti | Hitne laboratorijske pretrage u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i kategorije hitnosti | Pouzdanost određivanja sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi | Program specijalističkih pretraga u općem medicinsko-biokemijskom laboratoriju | Popis klinički relevantnih općih medicinsko-biokemijskih pretraga


Preporuke za slanje uzoraka u suradni laboratorij

03.04.2014.

Poštovane kolegice i kolege,
Povjerenstvo za stručna pitanja objavljuje preporuke za slanje uzoraka u suradni laboratorij.

Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
Dr. sc. Lorena Honović, spec. med. biokemije

► Pročitajte dokument

Smjernice za uzorkovanje venske krvi

24.02.2014.

Poštovane kolegice i kolege,
Povjerenstvo za stručna pitanja obavještava Vas da objavljene nacionalne preporuke za uzorkovanje krvi, Radne grupe za predanalitiku, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku (Biochemia Medica 2013;23(3):242-54) potvrđuje kao preporučene za primjenu u medicinsko biokemijskim laboratorijima.

Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
dr.sc. Lorena Honović, spec. med. biokemije

2014-02-24

Laboratorijska dijagnostika ŠeĆerne bolesti u trudnoĆi - standardni laboratorijski postupak (II izdanje)

► Pročitajte dokument

2013-03-29

Preporuka uz izvoĐenje OGTT-a

► Pročitajte preporuku

2012-07-10

Preporuke Povjerenstva za strUČna pitanja

Poštovane kolegice i kolege,
Radna skupina Povjerenstva za stručna pitanja donosi preporuku o standardnom laboratorijskom postupku za dijagnozu šećerne bolesti u trudnoći.

S poštovanjem,
Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
Dr. sc. Lorena Honović, spec. med. biokemije

► Preporuke o standardnom laboratorijskom postupku za dijagnozu šećerne bolesti u trudnoći

2012-07-02

Preporuke Povjerenstva za strUČna pitanja

Poštovane kolegice i kolege,

U cilju što bolje preglednosti objavljenih preporuka, Povjerenstvo za stručna pitanja ubuduće će svoje preporuke donositi na jedinstvenom obrascu PDF oblika koje ćete redom i brojem izdanja moći pohranjivati i ažurirati na jednom mjestu u svom laboratoriju. Postupak započinjemo revidiranim i nadopunjenim preporukama za arhiviranje laboratorijske dokumentacije, te preporukama za pohranu i pripravu uzoraka.

S poštovanjem,
Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
Dr. sc. Lorena Honović, spec. med. biokemije

► Revidirane i nadopunjene preporuke za arhiviranje laboratorijske dokumentacije

► Preporuke za pohranu i pripravu uzoraka

2010-04-21

POTPISIVANJE LABORATORIJSKIH NALAZA OD STRANE MAGISTARA MEDICINSKE BIOKEMIJE

Izvještavanje o laboratorijskim nalazima sastavni je dio dokumenta o harmonizaciji laboratorijskih nalaza u području opće, specijalne i visokodiferentne medicinske biokemije koji je, kao preporuka Izvršnog odbora HKMB, u primjeni od 1. siječnja 2005. godine. U tom dokumentu jasno se navodi tko, kada i na koji način ovjerava nalaz laboratorijskih analiza.

Prema tome, tumačenje za Odjel za laboratorijsku dijagnostiku OB Zabok je sljedeće: nalaz u hitnom bolničkom prijemu liječnici mogu vidjeti u BIS-u (na ekranu računala) nakon verifikacije i validacije odgovornog laboratorijskog osoblja i na taj način dobiti uvid u potrebnu informaciju. Međutim, ispis nalaza izvan medicinsko-biokemijskog laboratorija i bez potpisa medicinskog biokemičara nije u skladu s gore navedenim dokumentom te u slučaju sudskog spora nije valjana kao ni ostala nepotpisana medicinska dokumentacija.

Što se tiče vremena izdavanja nalaza to je vrijeme završetka nalaza i njegovog otpuštanja u BIS, odnosno vrijeme njegovog ispisa i potpisivanja u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Medicinsko-biokemijski laboratorij ne može biti odgovoran za kasno podizanje nalaza od strane medicinskih sestara/tehničara drugog odjela.

2009-09-23

Preporuka za ispisivanje informacija u "OTPUSNOM PISMU"

Preporuka je Povjerenstva za stručna pitanja i Radne skupine za informatičke tehnologije i organizaciju MBL, da za ispisivanje informacija u “otpusnom pismu” tzv. sažeti oblik nalaza sadrži sljedeće:

- sustav mjerenja (serum, plazma, krv, urin…), skraćeni naziv komponente (analita), vrijednost mjerenja, jedinicu mjerenja, te oznaku za povišene ili snižene vrijednosti (H ili L).

2009-09-23

Primjena poslijeanalitičkog standarda struČnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemiČarima

Obavještavamo članstvo da je u svakodnevnom radu obavezna primjena poslijeanalitičkog standarda stručnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemičarima koji se odnosi na sadržaj nalaza.

Nalaz se sastoji od administrativnih podataka, identifikacijskih podataka o pacijentu, vrijednosti mjernih veličina, komentara i napomena.

Dio sadržaja koji se odnosi na vrijednosti mjernih veličina, osobito na komponentu mjerenja (analit) dopušteno je ispisivati isključivo na hrvatskom jeziku. Nije dopušten ispis nalaza na engleskom jeziku.

2009-06-29

Obavijest o provoĐenju kratke evaluacije analitiČkih sustava i metoda

Evaluacija analitičkih sustava predstavlja obavezni standard pri provođenju stručnog nazdora nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskim biokemičarima.

Postupak provođenja kratke evaluacije analitičkih sustava i metoda, te prijenos referentnih intervala nalazi se opisan pod: "Evaluacija analitičkih sustava - preporuke", Zlata Flegar-Meštrić, u priručniku za trajno usavršavanje medicinskih biokemičara, Organizacija i upravljanje u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, Medicinska naklada 2005.god. str. 36 i 37.

2006-03-15

KritiČne vrijednosti

Uvod

Kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata zahtijevaju neodgodivo obavještavanje liječnika, budući da su one pokazatelj kritičnog, čak po život opasnog stanja bolesnika.

Laboratorij treba obavijestiti liječnika o kritičnoj vrijednosti određivanog parametra tek nakon potvrde dodatnim mjerenjem u istom uzorku, a nakon verifikacije rezultata laboratorijske pretrage od strane kompetentne osobe (dipl. ing.medicinske biokemije) te s liječnikom raspraviti dobiveni rezultat testa.

Kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata za odrasle i djecu o kojima, nakon potvrde ponovnim mjerenjem u istom uzorku, treba hitno obavijestiti liječnika

Parametar

Vrijednost

Napomena

Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme

75 s

Nedostatak ili neaktivnost faktora VIII, IX ili XII, s rizikom od krvarenja

Aminotransferaze

> 1000 U/L

Ovisno o populaciji bolesnika

Amonijak

> 59 µmol/L

Rizik od hepatičke encefalopatije

Anionska razlika

> 20 mmol/L

Ketoacidoza ili laktacidoza, uremija, konzumiranje alkohola, intoksikacija salicilatima, otrovanje metanolom ili etilenglikolom

Anorganski fosfati

< 0,32 mmol/L

Mišićna slabost, mišićna bol, simptomi središnjeg živčanog sustava kao dezorijentacija, zbunjenost, konvulzije, koma, respiracijska insuficijencija s metaboličkom acidozom

>2,9 mmol/L Akutni sindrom lize tumora i završno zatajenje bubrega

Antitrombin III

< 0,50

Znatan nedostatak inhibitora, koji u bolesnika s povećanom prokoagulacijskom aktivnošću predstavlja visok rizik od tromboembolijskih komplikacija

Etanol

 

> 3,5 g/L (76 mmol/L)

Koncentracije alkohola u krvi od 3-4 g/L mogu biti smrtonosne

Bilirubin

> 257 µmol/L

Hepatobilijarna bolest uzrokovana uglavnom hepatotropnim virusima i prema tome infektivnog podrijetla s rizikom infekcije

Ukupni kalcij
Ionizirani kalcij (Ca++)

Ukupni kalcij
Ionizirani kalcij (Ca++)

< 1,65 mmol/L
< 0,78 mmol/L

> 3,5 mmol/L
> 1,6 mmol/L

Hipokalcemična tetanija

Rizik od hiperkalcemične krize, metabolička encefalopatija i gastrointestinalni problemi

Kloridi

< 75 mmol/L

Metabolička alkaloza

> 125 mmol/L Masivna primarna metabolička acidoza ili pseudohiperkloremija (intoksikacija bromidima)

Kreatinin

> 654 µmol/L

Akutno zatajenje bubrega, npr. u višestrukom zatajenju organa ili sepsi

Kreatin-kinaza

> 1000 U/L

Ovisi o populaciji

D-dimeri

Pozitivni

Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK), faza II (dekompenzirana aktivacija sustava hemostaze) ili faza III (potpuno izražen DIK)

Digoksin
Digitoksin

> 2,0 µg/L (2,56 nmol/L)
> 40 µg/L (52 nmol/L)

Nesrčani simptomi kao umor, mišićna slabost, mučnina, povraćanje, letargija, te glavobolja i srčani simptomi kao što su sinusna aritmija, bradikardija i različiti stupnjevi AV bloka

Fibrinogen

< 0,8 g/L

Rizik od krvarenja

Fibrin-monomeri

Pozitivni

Potrošna koagulopatija u diseminiranoj intravaskularnoj koagulaciji, sepsi, šoku, višestrukoj ozljedi, akutnom pankreatitisu i komplikacijama kod poroda

Glukoza

< 2,5 mmol/L

Neuroglikopenični simptomi -slabljenje kognitivnih funkcija do gubitka svijesti

> 27,8 mmol/L Dijabetička koma; osmotska diureza; dijabetička ketoacidoza (beta-hidroksibutirat >5 mmol/L, standardni bikarbonati <10 mmol/L)

Hematokrit

< 0,180 (L/L)

Odgovara koncentraciji hemoglobina od < 60 g/L. Opskrba miokarda kisikom je neadekvatna

> 0,610 (L/L) Hiperviskoznost krvi; otpor cirkulacije je visok; opasnost od zatajenja srca

Hemoglobin

< 66 g/L

Opskrba miokarda kisikom je neadekvatna

> 199 g/L Odgovara hematokritu od 0,610; sindrom hiperviskoznosti

Laktat

> 5,0 mmol/L

Hiperlaktatemija tipa A uzrokovana neadekvatnom dostavom kisika tkivima. Piruvat se više ne metabolizira oksidacijski već reduktivno

Laktat-dehidrogenaza

> 500 U/L

Ovisno o populaciji bolesnika

Broj leukocita

< 2 x 109/L

> 50 x 109/L

Visok rizik od infekcije ako je broj granulocita 0,5 x 109/L

Leukemoidna reakcija npr. u sepsi ili leukemiji

Lipaza

> 700 U/L

Akutni pankreatitis

Magnezij

< 0,41 mmol/L

Parestezija, grč, iritabilnost i atetoidna tetanija; srčana aritmija zajedno s hipokalijemijom; aritmija se pojačava djelovanjem digitalisa

> 5,0 mmol/L Smanjeni prijenos neuromuskularnog impulsa; sedacija, hipoventilacija s respiracijskom acidozom, mišićnom slabošću i smanjenjem refleksa tetiva

Mioglobin

> 110 µg/L

Sumnja na infarkt miokarda u bolesnika s anginom pektoris

Natrij

< 120 mmol/L

Smetnje u toničnosti uzrokovane poremećajem mehanizma ADH-žeđ, apsorpcije vode ili sposobnosti bubrega da koncentriraju ili razrjeđuju mokraću

>160 mmol/L Smetnje u središnjem živčanom sustavu; dezorijentacija i povećana neuromuskularna podražljivost

Osmolalnost

< 240 mOsm/kg H2O

Stanični edem; povećanje volumena stanica; razvoj neurološko-psihijatrijskih simptoma

> 330 mOsm/kg H 2O Gubitak stanične vode i unutarstanično povećanje osmotski aktivnih tvari koje ne prolaze staničnu membranu; centralni simptomi i koma

Osmolarna razlika

> 10 mOsm/kg H2O

Intoksikacija neelektrolitima koji povećavaju osmolalnost plazme kao što su etanol, metanol, etilenglikol, izopropanol i diklorometan

pCO2

< 2,5 kPa

> 8,9 kPa

Hiperventilacija

Hipoventilacija

pH

< 7,2
> 7,6

Karakteristične za jaku dekompenziranu acidozu ili alkalozu. Vrijednosti <7,2 i >7,6 su opasne po život

pO2

< 5,7 kPa

Odgovara zasićenju hemoglobina kisikom manjem od 80%; opasno po život

Kalij

< 2,8 mmol/L

Neuromuskulatorni simptomi; opća slabost skeletne muskulature; potpuna paraliza; srčani arest
Promjene u EKG-u

> 6,2 mmol/L Smetnje srčanog ritma; slabost skeletnih mišića može dovesti do paralize respiracijskih mišića

Slobodni T4
Ukupni T3

> 45 pmol/L
> 46 nmol/L

Tirotoksikoza. Mogući uzroci su: Gravesova bolest, trofoblastični tumor, hiperfunkcionalni adenom, toksična nodularna guša i u rijetkim slučajevima prekomjerno stvaranje TSH

Protombinsko vrijeme

> 40 s (<0,15)

Smanjenje faktora ovisnih o vitaminu K II, VII i X ili faktora V. Smetnje u sintezi. U osoba koje primaju kumarinsku terapiju postoji rizik od krvarenja ako je PV<15% (<0,15) - što grubo odgovara INR od >4.

Broj trombocita

< 20 x 109/L

Rizik od krvarenja. Isključiti pseudotrombocitopeniju koju izaziva EDTA kao antikoagulans

> 1000 x 109/L Rizik od tromboze.

Troponin

> 0,1 µg/L

Infarkt miokarda ili nestabilna angina pektoris

Mokraćna kiselina

> 773 µmol/L

Akutna uratna nefropatija s tubularnom blokadom i zatajenjem bubrega

Ureja

> 35,6 mmol/L

Akutno zatajenje bubrega; za razliku od predbubrežnog i poslijebubrežnog zatajenja, ne postoji nesrazmjerno povećanje ureje u usporedbi s kreatininom u serumu

Kritične vrijednosti kvalitativnih laboratorijskih rezultata o kojima se mora odmah obavijestiti liječnika

Cerebrospinalna tekućina

  • Povećan broj stanica
  • Leukocitoza, tumorske stanice
  • Koncentracija glukoze značajno niža od koncentracije u serumu
  • Laktat >2,2 mmol/L
  • Otkriveni patogeni bojenjem po Gramu ili aglutinacijskim testom

Mokraća

  • Jako pozitivna reakcija test-trake na glukozu i aceton
  • Eritrocitni cilindri ili >50% dismorfičnih eritrocita
  • Jaka hemoglobinurija (nema eritrocita u mikroskopskom pregledu)
  • Otkrivena sredstva ovisnosti

Diferencijalana krvna slika

  • Leukemoidna reakcija
  • Sumnja na leukemiju
  • Sumnja na aplastičnu krizu
  • Srpaste stanice
  • Paraziti malarije

Neonatalne kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata o kojima, nakon potvrde ponovnim mjerenjem u istom uzorku, treba hitno obavijestiti liječnika

Parametar

Vrijednost

Napomena

Bilirubin

> 239 µmol/L

Prvog dana života, npr. u hemolitičkoj bolesti novorođenčeta; rizik od kernikterusa

C-reaktivni protein

> 5 mg/L

Neonatalna sepsa

Glukoza

< 1,7 mmol/L

Prirođeni metabolički poremećaj; hiperinzulinizam zbog diabetesa mellitusa majke. Koncentracije glukoze <1,3 mmol/L treba tretirati parenteralnom primjenom glukoze

> 18 mmol/L Hitno razjasniti uzrok

Hematokrit

< 0,330 (L/L)

Anemija s neadekvatnom dostavom kisika tkivu

> 0,710 (L/L) Hiperviskoznost krvi s povećanim otporom cirkulacije

Hemoglobin

< 85 g/L

Rizik od višeorganskog zatajenja, osobito uz kombinaciju ishemije i hipoksije

> 230 g/L Abnormalna kinetika protoka (hiperviskoznost) s povećanim otporom cirkulacije i povećanim opterećenjem srca

IgM

> 0,2 g/L

Koncentracija IgM u krvi pupkovine iznad granice može biti povezana s unutaruterinom infekcijom

Kalij

< 2,6 mmol/L

Neuromuskularni simptomi s hiporefleksijom i paralizom respiracijskih mišića

7,7 mmol/L Smetnje srčanog ritma, slabost skeletnih mišića i respiracijska paraliza

Broj leukocita

< 5 x 109/L
> 25 x 109/L

Vrijednosti ispod i iznad tih granica mogu ukazivati na neonatalnu sepsu.

pO2

< 4,9 kPa

Pad zasićenja hemoglobina kisikom ispod 85%

Broj trombocita

< 100 x 109/L

Ako je taj broj nađen u novorođenčadi s normalnom tjelesnom težinom, treba otkriti uzrok. Granica za novorođenčad s porođajnom težinom ispod 2500 g je 50 x 109/L

Literatura:
1 Thomas L. Critical limits of Laboratory Results for Urgent Clinician Notification. eJIFCC vol.14 (1)

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

2006-03-07

Hemoliza

1. Uvod

  • hemoliza je oslobađanje staničnih sastojaka iz eritrocita, trombocita i leukocita u izvanstaničnu tekućinu, tj. plazmu ili serum1
  • vidljiva je kao crveno obojenje plazme ili seruma nakon centrifugiranja uzorka kad je koncentracija hemoglobina veća od 0,3 g/L
  • trombocitoliza i granulocitoliza također mogu utjecati na rezultate pretraga bez vidljive hemolize2
  • trombocitoliza je odgovorna za višu koncentraciju brojnih staničnih sastojaka u serumu u usporedbi s plazmom
  • unutarvaskularno razaranje leukocita može dovesti do povećane koncentracije lizozima u mijeloidnoj i monocitnoj leukemiji

2. Vrste hemolize

  • hemoliza in vitro je čimbenik interferencije; nastaje za vrijeme ili nakon uzimanja uzorka3
  • hemoliza in vivo je biološki čimbenik

3. Uzroci hemolize in vitro

Uzroci hemolize tijekom uzimanja krvi1:

  • jaka aspiracija (upotreba tankih igala rjeđe dovodi do hemolize nego upotreba debljih; turbulencija te količina i brzina protoka su manji)4
  • djelomična opstrukcija venskog ili arterijskog katetera
  • uzimanje uzorka štrcaljkom i zatim razdvajanje u nekoliko epruveta

Uzroci hemolize nakon uzimanja krvi1:

  • presnažno miješanje krvi
  • centrifugiranje krvi prije potpunog zgrušavanja
  • centrifugiranje djelomično zgrušanih uzoraka bolesnika koji dobivaju antikoagulanse
  • pozitivan ili negativan tlak u epruvetama
  • razrjeđivanje krvi hipotoničnom otopinom
  • zamrzavanje i odmrzavanje pune krvi
  • čuvanje ili transport pune krvi na temperaturi okoline

4. Uzroci hemolize in vivo1

  • protutijela
  • lijekovi
  • toksične tvari
  • nasljedni čimbenici (npr. hemoglobinopatije)
  • enzimske greške
  • infekcije (npr. malarija)

5. Otkrivanje hemolize

  • hemoliza je vidljiva okom u neikteričnim uzorcima kao crveno obojenje seruma i plazme ako je koncentracija slobodnog hemoglobina iznad 0,3 g/L5
  • u ikteričnim serumima granica otkrivanja je značajno viša6
  • koncentracija slobodnog hemoglobina niža od 0,3 g/L5 može se odrediti imunonefelometrijski7 ili spektrofotometrijski (bikromatska metoda)
  • gornja granica referentnog intervala za slobodni hemoglobin u plazmi je 0,02 g/L; u serumu 0,05 g/L

6. Pokazatelji hemolize5

  • crveno obojenje plazme /seruma
  • neočekivano povećanje koncentracija kalija, LD, AST, kisele fosfataze, neuron-specifične enolaze
  • smanjenje koncentracije haptoglobina
  • povećanje koncentracije indirektnog bilirubina
  • porast retikulocitnog indeksa

7. Promjene u plazmi/serumu uzrokovane hemolizom5

  • značajan porast koncentracija sastojaka čije su unutarstanične koncentracije više od 10 puta veće od izvanstaničnih
  • naročito se povisuju kalij, LD i AST (koncentracija je lažno povećana kod hemolize in vitro , dok je kod hemolize in vivo povećanje stvarno)
  • stanični sastojci čije su koncentracije niže od izvanstaničnih dovode do razrjeđenja plazme/seruma te su analitički rezultati lažno sniženi
  • mjereni sastojci čije su koncentracije veće u serumu nego u plazmi potječu iz trombocita (npr. kalij, neuron-specifična enolaza i kisela fosfataza)

8. Razlikovanje hemolize in vivo i in vitro

Hemoliza in vitro5

  • paralelno povećanje hemoglobina (crveno obojenje plazme/seruma), kalija, LD i AST, ali su haptoglobin i retikulocitni indeks normalni
  • povećanje kalija, ali bez crvenog obojenja plazme/seruma, LD u referentnom intervalu, (npr. ako se puna krv čuva nekoliko dana)

Hemoliza in vivo

  • paralelno povećanje hemoglobina (crveno obojenje plazme/seruma) i LD, ali ne i paralelno povećanje kalija
  • bez crvenog obojenja plazme/seruma, ali smanjenje haptoglobina i moguće povećanje LD, nekonjugiranog bilirubina i/ili retikulocitnog indeksa (u izrazitoj hemolizi, promjene LD, nekonjugiranog bilirubina i haptoglobina dogoditi će se unutar 24 sata; porast retikulocitnog indeksa događa se 2 dana kasnije; povećanje nekonjugiranog bilirubina mjerljivo je ako stupanj hemolize poraste iznad 5%)
  • serum/plazma bez crvenog obojenja, ali povećanje LD, kalija i kisele fosfataze u serumu; u plazmi ne postoji povećanje tih parametara (ovo se zapaža u trombocitozi)

Hemoliza in vivo istovremeno s odgovorom akutne faze (porast CRP) ili s hipersplenizmom:

  • koncentracija haptoglobina može biti u referentnom intervalu

Plazmocitom8:

  • istovremeno povećana koncentracija haptoglobina i povišen slobodni hemoglobin

9. Hemoliza kao čimbenik interferencije5

  • povećanje ili smanjenje koncentracije sastojaka u plazmi/serumu zbog koncentracijskog gradijenta između stanica i plazme
  • interferiranje staničnih sastojaka u kemijskim i biokemijskim reakcijama (npr. pseudoperoksidazna aktivnost hemoglobina smeta određivanju bilirubina, adenilat-kinaza određivanju CK)
  • optička interferencija hemoglobina u spektrofotometrijskim mjerenjima

10. Analiti koji često podliježu interferenciji zbog hemolize5

Aspartat-aminotransferaza (AST)

Katalitička koncentracija AST u eritrocitima je 40 puta veća nego u plazmi. U bolesnika s aktivnostima AST u referentnom intervalu hemoliza s koncentracijom hemoglobina od 1,5 g/L uzrokuje povećanje katalitičke koncentracije AST. Interferencija je manja ukoliko je katalitička koncentracija enzima viša zbog drugih razloga te se može ignorirati.

Bilirubin9

Lažno niske koncentracije se izmjere Jendrassik-Grófovom metodom ako je koncentracija slobodnog hemoglobina u serumu veća od 0,8 g/L (pseudoperoksidazna aktivnost hemoglobina inhibira stvaranje azo-boje)

Kreatin-kinaza (CK)

Otpuštanje eritrocitne adenilat-kinaze lažno povećava katalitičke koncentracije CK i CK-MB ukoliko je hemoglobin > 2,5 g/L6

Fe (željezo)

Premda je hemoglobin golem izvor željeza, učinak željeza kod hemolize nije značajan jer je vezanje željeza na porfirin jače od vezanja na transferin, a metode za određivanje željeza mjere samo željezo otpušteno s transferina

Ukupni proteini

Dodatni učinak hemoglobina na koncentraciju ukupnih proteina je mali, ali značajan.

Koncentracija hemoglobina veća od 6,6 g/L i uz primjenu slijepe probe uzorka dovest će do povećanja koncentracije proteina od 7%6.

Mokraćna kiselina

Samo visoke koncentracije hemoglobina (>6,6 g/L)6 uzrokuju niže serumske koncentracije. U Trinderovoj reakciji uz dvije valne duljine, koncentracija hemoglobina do 13 g/L ne utječe na rezultat.

Kalij

Koncentracija kalija u eritrocitima je približno 25 puta viša nego u plazmi. Koncentracija kalija je povećana čak ako hemoliza in vitro nije vidljiva kao crveno obojenje što se može uočiti ako se uzorak pune krvi s niskom koncentracijom glukoze čuva nekoliko sati na sobnoj temperaturi.

Anorganski fosfati

Prelazak organskih fosfatnih estera iz krvnih stanica u serum može dovesti do oslobađanja anorganskih fosfata te lažno povećati njihovu koncentraciju. Iz tog razloga serum treba odvojiti od eritrocita unutar 2 sata nakon uzimanja uzorka.

Koncentracija hemoglobina do 6,6 g/L može dovesti do najviše 7% povećanja anorganskih fosfata6.

Elektroforeza serumskih proteina

Kompleksi hemoglobin-haptoglobin kreću se između alfa-2- i beta-globulinske frakcije uzrokujući promjene u elektroforetskoj slici, a time i na interpretaciju elferograma. Slobodni hemoglobin migrira kao difuzna crvenkasta vrpca u beta-globulinskoj frakciji. Koncentracija hemoglobina već od 1,5 g/L utječe na elektroforezu9.

Imunoanalize

Proizvođači dijagnostičkih reagenasa često za evaluaciju interferencije hemolize samo dodaju hemoglobin (uglavnom se koristi humani methemoglobin) u uzorke, međutim krvne stanice sadrže i druge komponente osim hemoglobina koje mogu ometati imunoanalize te je važno upitati proizvođača reagenasa kako je provedeno ispitivanje učinka hemolize.

Laktat-dehidrogenaza (LD)6

Obzirom da je katalitička koncentracija LD oko 160 puta viša u eritrocitima nego u serumu/plazmi, već i lagana hemoliza (0,2 g/L hemoglobina) interferira u velikoj mjeri. Učinak je značajan i kod patoloških vrijednosti enzima

Gama-glutamiltransferaza (GGT)6

Kod hemolize dolazi do oslobađanja glicina iz leukocita i trombocita koji je inhibitor GGT. Katalitička koncentracija GGT se smanjuje kod koncentracija hemoglobina viših od 3,0 g/L. U graničnom području greška je značajna, dok je u višem patološkom području zanemariva.

15. Zaključci

  • učestalost hemolize u uzorcima koji su poslani u laboratorij na kliničko-kemijsko ispitivanje je oko 3,3%10
  • o hemolizi in vivo radi se samo u oko 3,2% svih hemoliziranih uzoraka10
  • hemolitični uzorci (hemoliza in vitro) ne prihvaćaju se za određivanje K+, Mg2+, LD, AST, ALT, alkalne fosfataze, CK, GGT, kolesterola, triglicerida, bilirubina6, ukupnih proteina te je potrebno ponoviti uzorkovanje pod standardiziranim uvjetima.
  • ako se sumnja na hemolizu in vivo potrebno je savjetovati se s liječnikom radi dobivanja kliničkih informacija, a laboratorijske nalaze izdati uz napomenu
  • u većini slučajeva, hemoliza uzrokuje interferenciju unutar referentnog intervala ili kod vrijednosti na gornjoj granici intervala (nivo odluke)
  • za bilo koji analit utjecaj hemolize na analit koji je u granici referentnih intervala je bitno veći nego kod izrazito patoloških vrijednosti.

Literatura:

  1. Guder W. Haemolysis as an influence and interference factor in clinical chemistry. J Clin Chem Clin Biochem 1986;24:125-6.
  2. Guder W. Fonseca-Wollheim F. Heil W. Schmitt M, Töpfer G. Wisser, H.Zawta B. Die hämolytische, ikterische und iipämische probe. Empfehlungen zur Erkennung und Vermeidung klinisch relevanter Störungen. DG Klinische Chemie-Mitteilungen 1999;30:167-77.
  3. Guder W. Einflußgrößen und Stör-faktorenbei klinisch-chemischen Untersuchungen. Internist 1980;21: 533-42.
  4. Moss G, Staunton C. Blood flow, needle size and hemolysis. Examining an old wives' tale, N Engl J Med 1970, 282, 967.
  5. Thomas L. Haemolysis as influence and interference factor. eJIFCC vol 13 no 4: http://www.ifcc.org/ejifcc/
  6. Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993.
  7. Lammers M. Gressner AM. Immunonephelometric quantification of free haemoglobin. J Clin Chem Clin Biochem 1987, 25:363-7.
  8. Lohse A. Schmitz-Reinhard B. Hyperhaptoglbinämie bei Plasmo-zytomund Hämolyse. Dtsch Med Wschr 1985, 110:1433-4.
  9. Sonntag O. Haemolysis as an interference factor in clinical chemistry. J Clin Chem Clin Biochem 1986; 24;127-39.
  10. Carraro P. Servidio P, Plebani M. Haemolyzed specimens: a reason for rejection or clinical challenge? Clin Chem 2000; 46: 306-7

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

2005-06-17

Arhiviranje laboratorijske dokumentacije
SI mjerne jedinice
Zamjena za godišnji odmor i porodiljski dopust

Arhiviranje laboratorijske dokumentacije

ZASTARJELI POSTUPCI

2 godine

UPUTNICE

3 mjeseca

RADNE LISTE

3 mjeseca

REZULTATI PRETRAGA

iz programa općeg MBL

1 godina

iz programa specijalističkog MBL

- sredstva ovisnosti

5 godina

- otrovne tvari

5 godina

- tumorski biljezi

5 godina

- ostalo

3 godine

iz programa subspecijalističkog MBL

- metaboličke bolesti

> 10 godina (trajno)

- nasljedne bolesti

> 10 godina (trajno)

- analize gena

> 10 godina (trajno)

- ostalo

3 godine

REZULTATI UNUTARNJE KONTROLE KVALITETE

1 godina

REZULTATI VANJSKE PROCJENE KVALITETE

5 godina

SI mjerne jedinice

Standard: "Rezultati pretraga izraženi su u SI sustavu*, za enzime u U/L"

*Međunarodni mjerni sustav (SI) sastoji se od osnovnih i izvedenih mjernih jedinica:

Osnovne mjerne jedinice

Veličina

Naziv mjerne jedinice

Znak mjerne jedinice

duljina

metar

m

masa

kilogram

kg

vrijeme

sekunda

s

jakost električne struje

amper

A

termodinamička temperatura

kelvin

K

količina tvari

mol

mol

jakost svjetlosti

kandela

cd

Izvedene mjerne jedinice koje se najčešće koriste u medicinskoj biokemiji

Veličina

Naziv mjerne jedinice

Znak mjerne jedinice

volumen

kubični metar

m3

tlak

paskal

Pa

molarna masa

kilogram po molu

kg/mol

koncentracija tvari (molaritet)

mol po kubičnom metru

mol/m3

Iz praktičnih razloga Međunarodne organizacije dozvoljavaju i uporabu ograničenoga broja mjernih jedinica koje imaju posebne nazive i oznake. Tako je u medicinskoj biokemiji dopuštena uporaba sljedećih mjernih jedinica:

Veličina

Naziv mjerne jedinice

Znak mjerne jedinice

vrijeme

minuta
sat
dan

min
h
d

volumen

litra

l, L

temperatura

stupanj Celzija

°C

Koncentracija tvari izražava se prema tomu, kao mjerna jedinica količine tvari (mol, mmol, mmol, nmol, pmol itd. za sve kemijske tvari kojima je određena relativna atomska masa /A r / ili molekularna masa /M r /, a kg, g, mg, mg, pg itd. za tvari koje se u organizmu nalaze kao smjese /ukupni proteini, ukupni lipidi i druge/) po mjernoj jedinici volumena (m3, l, L).

Katalitičku koncentraciju enzima treba izražavati izvedenom mjernom jedinicom Međunarodnoga mjernoga sustava: mol/s, a prema preporuci Internacio­nalne federacije za kliničku kemiju (IFCC) i WHO može se koristiti i skraćeni naziv: katal (kat). Unatoč preporukama WHO, u velikom broju zemalja zadržala se u uporabi "enzimska jedinica" (1 U = 1 mmol/min) za izražavanje katalitičke koncentracije enzima.

Za postotke je preporuka umjesto znaka % koristiti udjeli od 1.

Zamjena za godišnji odmor i porodiljski dopust

Iz Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta, NN 6/1996, članak 8. Ugovor o zakupu jedinice zakupa sadržava najmanje: ...

- način osiguranja obavljanja djelatnosti izvan redovnog radnog vremena i za vrijeme odsutnosti pojedinih djelatnika,

Iz Statuta Hrvatske komore medicinskih biokemičara, članak 19. Izvršni odbor obavlja sljedeće poslove :

8. na prijedlog Povjerenstva za staleška pitanja postavlja privremenog zamjenika medicinskom biokemičaru, koji obavlja privatnu praksu, u slučaju bolovanja, odsutnosti ili privremene obustave rada, a koji nije sam odredio zamjenika, kao i onom medicinskom biokemičaru kojem je obustavljeno pravo na obavljanje privatne prakse


17/02/2005.

Povjerenstvo za harmonizaciju laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije izvršilo je dopunu dokumenta "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" koju možete naći u domeni "NOVOSTI".

Povjerenstvo za stručna pitanja izradilo je 16 općih standarda dobre stručne prakse koji se nalaze u nastavku ove obavijesti.

Upozoravamo Vas da je pri tiskanju priručnika "Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju", HKMB:2004 u kojem je objavljen dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" na stranici 42 došlo je do tehničke greške koja se odnosi na pretraga/analit-urati.

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

::::::::::::::::::::

Standardi dobre struČne prakse

::: Sadržaj uputnice

Na svakoj uputnici nalaze se sljedeći podatci:1

  • podatci o ustanovi i njenoj organizacijskoj jedinici, ambulanti ili liječniku koji šalje bolesnika ili uzorak u laboratorij
  • podatci za identifikaciju bolesnika (ime, prezime, spol, datum rođenja, adresa, matični broj)
  • pretrage koje se traže
  • datum
  • ime, prezime i potpis liječnika koji je napisao uputnicu
  • radna (uputna) dijagnoza
  • vrsta i vrijeme uzimanja biološkog materijala
  • jedinstveni laboratorijski broj2 koji prati tijek laboratorijskog procesa (uputnica, uzorak, radna lista, nalaz)
  • za hitne pretrage na uputnici je jasno naznačen zahtjev hitnosti
1 IFCC/IUPAC. A Proposal for an IUPAC-IFCC Recommendation. Syntax and Semantic Rules for Quantities and Units in Clinical Laboratory Sciences 1993: stage 1, draft 4.
2 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB


::: Opće upute za pripremu bolesnika prije uzimanja uzorka krvi

Pripreme:

  • dan prije uzimanja uzorka krvi potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost1,2 te uzeti uobičajene obroke hrane, ali ne premasne
  • poslije 22 sata uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol te pušiti3,4,5
  • ako se zna da neka farmakološki aktivna tvar (lijekovi, alkohol, kofein, nikotin, sredstva ovisnosti, oralni kontraceptivi) značajno utječe na koncentraciju analita koji se mjeri, treba je ako je moguće izbjegavati najmanje dva dana prije uzimanja krvi6
  • za redovite pretrage uzorak krvi od bolesnika uzeti ujutro između 7 i 10 sati6 dok je bolesnik odmoren i prije nego što je podvrgnut dijagnostičkim i terapijskim postupcima
  • nužno je stvoriti uvjete koji osiguravaju da bolesnik bude odmoren i opušten prije uzimanja uzorka krvi zbog mogućih promjena u intermedijarnom metabolizmu ugljikohidrata, lipida i proteina zbog djelovanja kortikosteroida i katekolamina6

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.
2 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
3 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:49-51.
4 Tadej D. Utjecaj analitičke varijacije na evaluaciju rezultata kliničko-kemijskih analiza. Zbornik radova V. Kongresa medicinskih biokemičara Jugoslavije, Skopje 1979.
5 Solberg H E, Petitclerc C. Approved recommendation (1988) on the theory of reference values, Part 3, Preparation of individuals and collection of specimen for the production of reference values. J.Clin.Chem.Clin.Biochem. 1988; 26: 593-8.
6 Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993:6.


::: Upute za pripremu bolesnika prije određivanja lipidnog statusa

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:1

  • uobičajeno se hraniti
  • izbjegavati promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

  • izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost
  • ne uzimati alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

  • uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

  • poslije 19 sati uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol, kavu te pušiti

Uzimanje uzorka krvi:

  • standardni postupak (vidi standard 1/8)
  • krv dostaviti u laboratorij u okviru dozvoljenog vremena (vidi standard 1/12)

Određivanje kolesterola ne bi se trebalo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

  • akutnog infarkta miokarda
  • kirurške operacije
  • traume
  • sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida
  • akutne bakterijske ili virusne infekcije2

Napomena: U dogovoru s liječnikom, 48 sati prije uzorkovanja ne uzimati lijekove koji utječu na koncentraciju lipida (antihipertenzivi, estrogeni, progestini, tiroidni hormoni)

1 Aufenanger J, Zawta B. Pre-analytical Aspects of Lipoprotein Measurement. Clin Lab 1999;45:535-46.
2 NCEP recommendations on Lipoprotein Measurement ( National Cholesterol Education Program), NIH publication No 90-3044. September 1995.


::: Upute za pripremu bolesnika prije određivanja željeza

24-48 sati prije uzimanja uzorka krvi ne piti sokove obogaćene vitaminima ni pića uz dodatak roboransa1

  • uzorak krvi od bolesnika uzeti u standardizirano vrijeme (vidi standard 1/2)

ako je bolesnik pod terapijom preparatima željeza i/ili multivitaminskim preparatima obogaćenim željezom kontrola željeza u serumu izvodi se najmanje:

  • tjedan do 10 dana nakon peroralnog uzimanja preparata željeza
  • tri dana nakon davanja intravenoznih preparata
  • mjesec dana nakon intramuskularnog davanja željeza

koncentracije željeza u serumu su povećane kod primjene acetilsalicilne kiseline, kloramfenikola, oralnih kontraceptiva, multivitamina i kemoterapijskih agenasa, posebno cisplatine i metotreksata2

1 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:115.
2 Young D S: Effects of drugs on clinical laboratory tests. Volume one: Listing by test. 5th. Ed. AACC Press, Washington D.C., 2000:3-475.


::: Upute za pripremu bolesnika prije provođenja testa oralne podnošljivosti glukoze

  • test se izvodi ujutro nakon što je bolesnik prethodnu noć bio natašte (8-14 sati), a tri dana prije toga na uobičajenoj prehrani (>150 g ugljikohidrata na dan) i bez ograničavanja tjelesne aktivnosti1
  • za vrijeme testa bolesnik se ne treba izlagati pojačanoj tjelesnoj aktivnosti, ne smije jesti, piti kavu i druga pića, ni pušiti

1 Sacks DB, Bruns DE, Goldstein DE, Maclaren NK, McDonald JM, Parrott M. Guidelines and recommendations of laboratory analysis in the diagnosis and management of diabetes mellitus. Clin Chem 2002;48:436-72.


::: Upute za pripremu bolesnika prije testa na okultno krvarenje u stolici

  • 7 dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.)
  • test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije
  • preporučuje se analizirati tri uzastopne stolice kroz tri dana i to po dva uzorka s različitih mjesta iz svake stolice1,2

1. Gvajakov test:

  • bolesnik treba biti na posebnoj dijeti tri dana prije, (najmanje 48 sati) i tijekom ispitivanja
 

treba izbjegavati:

  • nedovoljno pečeno crveno meso (janjetina, govedina), jetrene kobasice, bijelu repu, hren, dinje, lubenice i sl.
  • preparate željeza
  • vitamin C u količini >250 mg/dan
 

preporučuje se:

  • dobro kuhano meso, perad, riba, žitna kaša, kuhano voće i povrće, kikiriki i drugo koštunjavo voće, kokice, kruh od mekinja, salate

2. Imunokemijski test:

  • nije potreban poseban način prehrane prije uzimanja uzoraka jer ne podliježe interferencijama3

1 Rozen P,et al.: "Eliminating the need for dietary restrictions when using a sensitive guaiac fecal occult blood test," Dig Dis and Sci . 44(4):756-760, 1999.
2 Sinatra MA, et al.: "Interference of plant peroxidases with guaiac-based fecal occult blood tests is avoidable," Clin Chem . 45(1):123-126, 1999.
3 Ribet A, Frexinos J, Escourrou J. Ocult-blood Test and Colorectal Tumors. Lancet 1980;1:417.


::: Upute za uzimanje uzorka mokraće za kvalitativnu analizu

  • uzorak izbora je srednji mlaz prve jutarnje mokraće nakon noćnog sna, toalete vanjskog spolovila, prije doručka i drugih aktivnosti, pri čemu vrijeme od posljednjeg pražnjenja mjehura treba biti najmanje 4, a najviše 8 sati1
  • analizu se ne preporučuje raditi kod žena neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon menstruacije kao ni kod žena koje imaju vidljiv vaginalni iscjedak
  • uzorak mokraće treba skupljati u čistu posudu sa širokim grlom koja je po mogućnosti za jednokratnu upotrebu
  • ako se uzorak prenosi do mjesta obrade, posuda mora biti zatvorena
  • pregled uzorka mokraće treba učiniti unutar 2 sata (najkasnije 4 sata) po uzimanju uzorka1,2

1 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.
2 Flegar M Z. Kliničko-biokemijska korelacija rezultata kvalitativne analize mokraće. Tečaj trajnog usavršavanja medicinskih biokemičara. Medicinska naklada, Zagreb 2004: 63-73.


::: Upute za uzimanje uzorka venske krvi

Standardizirani postupak1

  • uzorak krvi uzeti ujutro između 7 i 10 sati
  • od dolaska u ambulantu do uzimanja uzorka krvi bolesnik treba mirovati 15 do 30 minuta
  • provjeriti podatke na uputnici (ime, prezime, datum, tražene pretrage)2
  • pripremiti pribor za uzimanje uzorka krvi prema traženim pretragama
  • identificirati bolesnika
  • za izravnu identifikaciju koristiti bolesnikovo ime3, datum rođenja ili neki drugi podatak, a odgovor usporediti s podatkom koji je prethodno upisan na uputnici4
  • upisati vrijeme uzimanja uzorka krvi i jedinstveni laboratorijski broj na uputnicu2
  • položaj tijela za vrijeme uzimanja uzorka krvi je sjedeći
  • tražiti bolesnika da stisne šaku i izabrati mjesto uboda
  • dezinficirati mjesto uboda i pričekati da se dezinficijens (70%-tni izopropilni alkohol ili mješavina etanola i etera) osuši4
  • uzorak krvi ne treba uzimati iz hematoma, a ako drugačije nije moguće treba je uzeti distalno od hematoma i to naznačiti na uputnici4
  • podvezu koristiti najdulje 1 minutu, za lipide < 1 minute, a ako će se određivati kalcij, magnezij i željezo NE koristiti podvezu2
  • nakon uzimanja uzorka krvi na mjesto uboda staviti jastučić od vate
  • ako uzimanje nije uspjelo, postupak ponoviti nakon 15 minuta iz druge ruke
  • epruvete bez antikoagulansa ili sa smolom staviti u uspravan položaj, NE miješati
  • epruvete s antikoagulansom promiješati lagano nekoliko puta

Redosljed uzimanja uzorka krvi:5

  • krv za hemokulturu
  • biokemija (serum); ova epruveta ne bi trebala biti prva, ako iz nje treba odrediti elektrolite
  • krv s antikoagulansom (citrat, heparin, EDTA)
  • epruvete koje sadrže dodatne stabilizatore (npr. inhibitore glikolize)

1 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:49-51.
2 ECCLS: Standard for Specimen Collection. Part 2: Blood Specimen by Venepuncture. 1987; vol. 4, No. 1.
3 Uldall A. Quality Assurance in Clinical Chemistry. Scand J Clin Lab Invest 1987; 47:187.
4 Čvorišćec D. Kako pravilno uzeti krv od bolesnika. Glasnik HDMB 1991; 1:9-18.
5 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.


::: Epruvete za uzimanje uzorka venske krvi

uzorak krvi se uzima u standardizirane epruvete s podtlakom

epruvete mogu sadržavati različite dodatke (antikoagulanse, konzervanse), a vrsta dodatka razlikuje se prema boji čepa na epruveti:

  • biokemijske pretrage/serum (bez antikoagulansa; crveni, žuti čep)

sa ili bez polistirenske smole za odjeljivanje seruma od stanica1

  • biokemijske pretrage/plazma (heparin; zeleni čep)
  • za određivanje glukoze (fluorid; sivi čep)
  • hematološke pretrage (EDTA; ljubičasti čep)
  • sedimentacija (citrat; crni čep)
  • koagulacijske pretrage (natrij-citrat 105-109 mmol/L , plavi čep)2

1 ECCLS.Standars for Specimen Collection. Part 1. Blood Containers: Berlin, Köln: Beuth Verlag. ECCLS Doc 1984;1(1):1-6.
2 Collection, Transport, and Processing of Blood Specimens for Coagulation Testing and General Performance of Coagulation Assays; Approved Guideline-Third Edition. 1998. NCCLS document H21-A3.


::: Upute za uzimanje uzorka kapilarne krvi i epruvete za kapilarnu krv

  • uzimanje uzorka kapilarne krvi se preporučuje iz nedominantne ruke (dešnjaci iz lijeve, ljevaci iz desne) iz prstenjaka, ženama i djeci iz srednjeg prsta1, a maloj djeci iz pete
  • prije uzimanja uzorka mjesto uboda očistiti 70%-tnom vodenom otopinom izopropanola ili mješavinom etanola i etera, a zatim obrisati jastučićem od vate 2
  • ubod izvršiti lancetom tako da je oštrica položena okomito na otisak prsta
  • prvu kap krvi odstraniti jastučićem od vate i pustiti da se kapljica slobodno stvara
  • uzorak krvi navući u kapilaru, melanžer ili skupiti u mikroepruvetu s odgovarajućim antikoagulansom
  • nakon završenog uzimanja uzorka krvi mjesto uboda prekriti jastučićem od vate
  • nakon uzimanja uzorka krvi u mikroepruvetu s odgovarajućim antikoagulansom, mikroepruvetu dobro začepiti i nježno bez miješanja okrenuti 10 puta

Standardizirane mikroepruvete za uzimanje uzorka kapilarne krvi:

  • biokemijske pretrage/serum (bez antikoagulansa; polistirenska smola; aktivator zgrušavanja; crveni, žuti čep)
  • biokemijske pretrage/plazma (litij-heparin; zeleni čep)
  • za određivanje glukoze (kalij-oksalat/kalcij-oksalat+fluorid; sivi čep)
  • hematološke pretrage (EDTA; ljubičasti čep)
  • koagulacijske pretrage (natrij-citrat; plavi čep)

1 Dörner K, Dorn-Zahertz D. Cholesterol determinations from skin puncture and venous blood have similar imprecisions. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1991;29:411-3.
2 Guder WG, Narayanan S, Wisser H, et al. Samples: From the Patient to the Laboratory: The Impact of Preanalytical Variables on the Quality of Laboratory Results. Darmstadt, Germany: GIT Verlag; 1996:1-149.
3 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB


::: Prijenos uzoraka biološkog materijala

  • u prijenosu uzoraka iz dislociranih jedinica sudjeluje osoblje iz zdravstvene ustanove1, a ne sami bolesnici
  • uzorci se prenose u odgovarajućim spremnicima, a ako to zahtijeva priroda uzorka, treba se pridržavati posebnih uputa (temperatura, svjetlo)
  • uzorci se prenose u zatvorenim sustavima u uspravnom položaju
  • uputnice se nose odvojeno od uzoraka
  • pri prijenosu potrebno je izbjeći zagrijavanje i mehaničke utjecaje

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.


::: Prijam i raspodjela uzoraka biološkog materijala

  • laboratorij prima uzorke ujutro1
  • za hitne pretrage uzorci se primaju tijekom 24 sata
  • preporučeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do dostave u laboratorij za sve opće medicinsko-biokemijske pretrage je 2 sata2
  • laboratorij treba imati pravila za neprihvaćanje neadekvatnih ili krivo obilježenih uzoraka
  • vrijeme prijama uzoraka u laboratorij evidentirano je u laboratorijskom dnevniku prijama
  • nezgode u vezi uzorkovanja, transporta i rukovanja uzorcima upisuju se u laboratorijski dnevnik prijama
  • po dolasku u laboratorij uzorci se raspoređuju prema unaprijed utvrđenoj organizacijskoj shemi
  • za svako radno mjesto postoje radne liste

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.
2 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB


::: Upute za neprihvaćanje uzoraka

Priprema bolesnika i uzimanje uzoraka biološkog materijala

  • bolesnik mora biti pravilno pripremljen za uzimanje uzorka (vidi standard 1/2; 1/3 ; 1/4; 1/5; 1/6; 1/7; )

Pribor za uzimanje uzoraka

  • uzorak krvi mora biti uzet u odgovarajuće epruvete ovisno o traženim pretragama, pri čemu treba strogo paziti i na količinu uzete krvi (do označene razine)

Prijam uzoraka

  • svaki uzorak dopremljen u laboratorij, stigao poštom ili se uzima u laboratoriju mora biti pravilno označen te imati odgovarajuću (jednako označenu), čitko i pravilno ispisanu uputnicu s točnim vremenom uzimanja uzorka1
  • ne prihvaćaju se zgrušani uzorci krvi uzeti u epruvete s antikoagulansom
  • epruvete bez antikoagulansa moraju biti dostavljene u laboratorij u odgovarajućem položaju (krv nije u dodiru s čepom) i ne smiju se miješati (hemoliza)
  • uzorci mokraće ne smiju se prenositi u epruvetama s gelom
  • ne prihvaćaju se uzorci za koje je prošlo dozvoljeno vrijeme od uzimanja do dostave u laboratorij
  • hemolitični uzorci (hemoliza in vitro ) ne prihvaćaju se za određivanje K + , Mg 2+ , LD , AST, ALT, alkalne fosfataze, CK, GGT, kolesterola, triglicerida, bilirubina2, ukupnih proteina
  • lipemični uzorci ne prihvaćaju se za određivanje amilaze, ukupnog kalcija, željeza, LD , ukupnih proteina, hemoglobina3 te K + i Na + ako se određuju plamenom fotometrijom ili indirektnom potenciometrijom4

Napomene uz utjecaj hemolize: ako se sumnja na hemolizu in vivo, savjetovati se s liječnikom radi dobivanja kliničkih informacija, a laboratorijske nalaze treba izdati uz napomenu

1 Guder WG, Narayanan S, Wisser H, et al. Samples: From the Patient to the Laboratory: The Impact of Preanalytical Variables on the Quality of Laboratory Results. Darmstadt, Germany: GIT Verlag; 1996:1-149.
2 Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993:12-3.
3 Grafmeyer D, Bondon M, Manchon M, Levillain P. The influence of bilirubin, haemolysis and turbidity on 20 analytical tests performed on automatic analysers. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1995;33:31-52.
4 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.


::: Priprava i pohrana uzoraka za opće medicinsko-biokemijske pretrage

  • laboratorij treba u opisu svakog mjernog postupka navesti mjere za sprječavanje zagađenja i propadanja uzoraka, osobito za uzorke koji se skupljaju kroz određeno razdoblje1
  • potrebno je opisati uvjete čuvanja i navesti najduže vrijeme pohrane uzorka zbog mogućih naknadnih mjerenja i dodatnih ispitivanja
  • za opće medicinsko-biokemijske pretrage serum ili plazma mogu se pohraniti:
  • 4 sata na sobnoj temperaturi
  • 24 sata na 4o C
  • nekoliko dana do nekoliko mjeseci na -20o C

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.


::: Upute za centrifugiranje uzoraka krvi i mokraće

Centrifugiranje uzorka krvi:

  • centrifugiranje uzorka krvi bez antikoagulansa provodi se najmanje 30 minuta nakon uzimanja, 10 minuta na 3500 o/min1
  • centrifugiranje uzorka krvi s antikoagulansom provodi se odmah po uzorkovanju, 10 minuta na 3500 o/min1
  • centrifugiranje uzorka krvi za koagulacijske pretrage tj. za dobivanje plazme siromašne trombocitima provodi se 15 minuta na 4000 o/min ili 2x10 minuta na 3000 o/min2,3

Centrifugiranje uzorka mokraće:

  • za analizu sedimenta preporučuje se centrifugiranje 5-15 mL mokraće 5 minuta na 1500 o/min4

1 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
2 NCCLS: Collection, transport and processing of blood specimens for coagulation testing and general performance of coagulation assays, approved guidelines, 3 rd edn (H21-A3). Wayne , PA : NCCLS; December 1998.
3 Softić N. Hematološke laboratorijske pretrage. Sveučilišna naklada Liber. Zagreb, 1984:185.
4 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.


::: Dozvoljena vremena od uzimanja uzorka do analize

  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize općih biokemijskih pretraga je 6 sati1
  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka mokraće za kvalitativnu analizu do pregleda je 2 sata (najkasnije 4 sata)2
  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do određivanja sedimentacije eritrocita je 2 sata3
  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize kompletne krvne slike je 6 sati3
  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do pripreme krvnog razmaza je 6 sati3
  • dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize koagulacijskih pretraga je 4 sata4

1 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
2 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.
3 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.
4 NCCLS: Collection, transport and processing of blood specimens for coagulation testing and general performance of coagulation assays, approved guidelines, 3 rd edn (H21-A3). Wayne , PA : NCCLS; December 1998.

 

19/10/2004.

Izvršni odbor Komore na 3. sjednici održanoj 10. rujna 2004. godine imenovao je Povjerenstvo za harmonizaciju specijalističkih i visokodiferentnih pretraga, te imenovao radne grupe za područja medicinske biokemije, laboratorijske imunologije i analitičke toksikologije.
Na sastanku Povjerenstva za harmonizaciju specijalističkih i visokodifererntnih pretraga održanog 06. veljače 2009. godine imenovani su voditelji i članovi radnih grupa.

 


  POVJERENSTVO ZA HARMONIZACIJU:

Dr.sc. Lorena Honović (Povjerenstvo za stručna pitanja Prof.dr.sc. Dubravka Čvorišćec (Referentni centar za kliničku biokemiju i molekularnu dijagnostiku) Doc.dr.sc. Zlata Flegar-Meštrić (Referentni centar za izradu referentnih vrijednosti u području opće medicinske biokemije) Prof.dr.sc. Drago Batinić (Referentni centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku hematoloških i imunoloških bolesti)

RADNE GRUPE:

Radna grupa za opću biokemiju

Voditelj: Doc.dr.sc. Zlata Flegar-Meštrić, spec.med.biokemije
Aida Nazor, spec.med.biokemije
Mr.sc. Gordana Parag, dipl.ing.med.biokemije

Radna grupa za specijalnu biokemiju

Voditelj: Prof.dr.sc. Dubravka Čvorišćec, spec.med.biokemije
Mr.sc. Biserka Getaldić, spec.med.biokemije
Desiree Coen Herak, spec.med.biokemije
Mr.sc. Vlasta Zovko, spec.med.biokemije
Mr.sc. Sonja Perkov, spec.med.biokemije
Dr.sc. Koraljka Đurić, spec.med.biokemije
Dr.sc. Ines Vukasović, spec.med.biokemije

Radna grupa za pretrage uz bolesnika i u liječničkim ordinacijama

Voditelj: Dr.sc. Lorena Honović, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Vlatko Rumenjak, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Dunja Rogić, spec.med.biokemije

Radna grupa za molekularnu dijagnostiku

Voditelj: Prof.dr.sc. Jadranka Sertić, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Ana-Maria Šimundić, spec.med.biokemije
Prof.dr.sc. Renata Zadro, spec.med.biokemije
Dr.sc. Mario Štefanović, spec.med.biokemije

Radna grupa za laboratorijsku imunodijagnostiku

Voditelj: Prof.dr.sc. Drago Batinić
Doc.dr.sc. Slavica Dodig, spec.med.biokemije
Mr.sc. Andrea Tešija-Kuna, spec.med.biokemije
Mr.sc. Zoran Šiftar, spec.med.biokemije
Dr.sc. Ilza Salamunić, spec.med.biokemije

Radna grupa za analitičku toksikologiju

Voditelj: Doc.dr.sc. Nada Vrkić, spec.med.biokemije
Dr.sc. Paola Granić, spec.analit. toksikologije
Mr.sc. Mila Lovrić, spec.analit. toksikologije
Nora Nikolac, spec.analit. toksikologije

 

Prenosimo i obavijest Povjerenstva za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB i Povjerenstva za stručna pitanja HKMB upućenu svim voditeljima MBL.

 

Zagreb , 17.06.2004.

Poštovane kolegice i kolege,

Odlukom Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) obvezno je sudjelovanje svih medicinsko-biokemijskih laboratorija u nacionalnom programu vanjske procjene kakvoće rada (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, čl. 43, NN 121/2003). Program vanjske procjene rada organizira 3 puta godišnje Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada medicinsko-biokemijskih laboratorija Hrvatskog društva medicinskih biokemičara (HDMB).

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB-a obvezno je kroz modularni pristup osigurati kontrolu cjelukupnog programa pretraga općih medicinsko-biokemijskih laboratorija, kao i programa specijalističkih pretraga koje su najzastupljnije u okviru proširenja njihove djelatnosti. Program specijalističkih pretraga postepeno će se modularno proširivati prema zastupljenosti pojedinih pretraga u specijalističkim laboratorijima i kliničkim zavodima ovisno o dostupnom i prihvatljivom kontrolnom materijalu i visini materijalnih troškova.

Za specijalistička i visokodiferentna područja laboratorijske dijagnostike preporučuje se sudjelovanje u međunarodnim programima vanjske procjene kakvoće rada gdje god je to moguće.

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB-a obvezno je Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara slati godišnja izvješća o dobivenim rezulatima medicinsko-biokemijskih laboratorija, a svakom laboratoriju potvrdnicu o sudjelovanju u programu. Rezultati vanjske procjene kakvoće rada jedan su od osnovnih kriterija stručnog nadzora nad radom medicinsko-biokemijskog laboratorija.

Odlukom Povjerenstva za stručna pitanja HKMB-a, rezultati se smatraju prihvatljivim ako je 90% pojedinačnih rezultata svih pretraga unutar ciljne vrijednosti i/ili deklariranih vrijednosti proizvođača za preporučene analitičke metode određivanja (±2SD). Ako je pojedinačni rezultat iste pretrage u protekloj godini bio 3 puta izvan ciljne vrijednosti i/ili deklarirane vrijednosti, rezultati se smatraju neprihvatljivim.

Povjerenstvo za stručna pitanja
HKMB

Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

Predsjednica

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB

Prof. dr. Dubravka Juretić

Predsjednica


 

Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

 

 

Povjerenstvo za stručna pitanja HKMB


 

06/2004.

Izvršni odbor Komore na 2. sjednici održanoj 12. svibnja 2004. godine usvojio je sljedeće:

1. Tumačenje članka 11. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti

2. Popis hitnih laboratorijskih pretraga (općih, specijalističkih i visokodiferentnih) i kategorije hitnosti

3. Mišljenje o pouzdanosti određivanja sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi u pedijatrijskoj populaciji

4. Dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije"

 

TUMAČENJE ČLANKA 11. ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI

1. Tehničko osoblje - zdravstveni tehničari (SSS) i medicinsko-laboratorijski inženjeri (VŠS) - sastavni su dio tima medicinsko-biokemijskog laboratorija za čiji rad je odgovoran voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija - specijalist medicinske biokemije. U smjenskom radu i dežurstvu tehničko osoblje radi pretrage iz programa hitnih pretraga u skladu s usvojenim laboratorijskim protokolima i dobrom laboratorijskom praksom. U situacijama kada nije moguće osigurati prisutnost dipl. ing. medicinske biokemije u dežurstvu, potrebno je definirati posebni protokol za izdavanje rezultata hitnih pretraga (kalibracija i kontrola, kriteriji prihvaćanja rezultata kontrolnih uzoraka, pitanje izdavanja kritičnih/paničnih ili vrijednosti upozorenja, ovjera nalaza sljedećeg jutra od medicinskog biokemičara i dr.).

2. Program pretraga u ordinaciji liječnika obiteljske (opće medicine) reguliran je Pravilnikom o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama, dok su provođenje i program pretraga uz bolesnika regulirani Pravilnikom o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika. Oba pravilnika donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog HKMB i uz prethodno mišljenje HLK.

3. Samostalno, izvan središnjeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, zdravstveni tehničari (SSS) i medicinsko-laboratorijski inženjeri (VŠS) mogu obavljati sljedeće pretrage: glukoza u krvi (test-traka), analiza mokraće (test-traka), sedimentacija eritrocita, hematokrit, hemoglobin u stolici i albumin u mokraći (test-traka).

Napomena: Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih laboratorija iz 2000. godine je u postupku izmjena.

I. HITNE LABORATORIJSKE PRETRAGE U MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIM LABORATORIJIMA

1. Opće pretrage

Krvna slika (CKS + Lkc + Trc)
Diferenciranje leukocita**
Protrombinsko vrijeme
Fibrinogen
Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme
Glukoza
Ukupni bilirubin
Konjugirani bilirubin*
Ureja
Kreatinin
Alanin-aminotransferaza
Amilaza
Aspartat-aminotransferaza
C-reaktivni protein
Kalij
Natrij
Ukupni kalcij
Ukupni magnezij
Kvalitativna analiza mokraće

2. Specijalističke pretrage

Fibrin-monomeri
D-dimeri
Antitrombin
Aktivirano vrijeme zgrušavanja
Izoenzim MB kreatin-kinaze (koncentracija)
Mioglobin
Troponin T ili I
Ionizirani kalcij
Ionizirani magnezij
Acidobazna ravnoteža
Amonijak
Laktat
Kolinesteraza
Acetilkolinesteraza
hCG (kvantitativno)
Analiza likvora (stanice, glukoza, proteini, kloridi, laktat, hematogeni pigmenti)

Kvantitativne toksikološke pretrage u serumu:

Acetaminofen
Litij
Salicilati
Teofilin
Valproična kiselina
Karbamazepin
Digoksin
Fenobarbiton (ako su barbiturati u mokraći pozitivni)
Triciklički antidepresivi
Zasićenje kisikom, karboksihemoglobin, methemoglobin
Željezo
Transferin (ili UIBC ako transferin nije dostupan)
Etilni alkohol
Metilni alkohol
Etilenglikol

Kvalitativne toksikološke pretrage u mokraći:

Kokain
Opijati
Barbiturati
Amfetamini/metamfetamini (stimulacijski amini)
Pripoksifen
Fenciklidin
Metadon
Benzodiazepini
Kanabinoidi
Triciklički antidepresivi

Prokalcitonin***
Endotoksin***


III. Visokodiferentne pretrage

Pojedini čimbenici zgrušavanja**

* u MBL uz rodilište ili odjel novorođenčadi i nedonoščad

** status hitnosti samo u posebnim slučajevima (bitno za kliničku odluku, bitno za terapijsku odluku)

*** prijedlog novijih pretraga za rano otkrivanje teških bakterijskih infekcija, sepse, SIRS-a, multiorganskog zatajenja

 

II. KATEGORIJE HITNOSTI

1. kategorija

•  acidobazna ravnoteža: pO 2 , pCO 2 , pH, BE

•  krvna slika : Hb ili Hct , trombociti

•  elektroliti : natrij , kalij , ionizirani kalcij, ionizirani magnezij

•  glukoza

•  protrombinsko vrijeme

•  aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme

•  aktivirano vrijeme zgrušavanja

2. kategorija

•  sve pretrage s popisa hitnih laboratorijskih pretraga kategorije 1

•  ureja, kreatinin, amonijak, ukupni bilirubin, konjugirani bilirubin, ALT, AST, amilaza, CRP, ukupni kalcij, ukupni magnezij, hCG

•  krvna slika: leukociti, diferenciranje leukocita

•  fibrinogen, fibrin-monomeri, D-dimeri, antitrombin, pojedini čimbenici zgrušavanja

•  laktat

•  mioglobin, CK-MB, troponini T i I

•  k valitativna analiza mokraće

•  analiza likvora

•  kolinesteraza, acetilkolinesteraza

•  kvantitativne toksikološke pretrage u serumu

•  kvalitativne toksikološke pretrage u mokraći

Definicije
1. kategorija hitnosti: hitne pretrage ukazuju na stanje neposredne životne opasnosti (vrijeme izrade: 30 minuta)
2. kategorija hitnosti: važne pretrage za hitnu dijagnozu, trijažu i praćenje terapije u intenzivnoj skrbi (vrijeme izrade: 1 sat)

 

Određivanje sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi u pedijatrijskoj populaciji

Sedimentacija eritrocita je relativno osjetljiva, ali nespecifična laboratorijska pretraga. Nalaz ubrzane sedimentacije može ukazivati na neki upalni, maligni, degenerativni ili autoimuni proces u organizmu, ali je istovremeno vrlo značajno da nalaz sedimentacije eritrocita unutar referentnog intervala ne isključuje bolest. Unatoč tome, sedimentacija eritrocita ostala je kao klinički relevantna laboratorijska pretraga u dijagnostičkim algoritmima za dokazivanje različitih bolesti, te praćenje terapije.

Preporučena analitička metoda u medicinsko-biokemijskim laboratorijima za određivanje sedimentacije eritrocita je modificirana metoda po Westergreenu (ICSH) iz venske krvi uz antikoagulans 3,8%-tni Na-citrat (Hrvatska komora medicinskih biokemičara: Priručnik o preporučenim metodama u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, Zagreb 1998.g.).

Kapilarna krv nije preporučen uzorak za određivanje sedimentacije eritrocita, a samo određivanje nije metodološki standardizirano. Različite modifikacije izvođenja ove pretrage iz kapilarne krvi, koje se primjenjuju u nekim medicinsko-biokemijskim ili hematološkim laboratorijima, dovode u pitanje vjerodostojnost i ponovljivost analiza, a time i usklađenost rezultata s preporučenom metodom po Westergreenu u koncentracijskom području od 0 do 150 mm/3,6 ks. To može ozbiljno kompromitirati rad nekog laboratorija.

U novije vrijeme na tržištu se pojavljuju sustavi za mikrosedimentaciju iz uzorka kapilarne krvi namijenjeni ponajprije za pedijatrijsku populaciju. Za navedene sustave neophodno je provesti cijelovitu evaluaciju temeljem koje će HKMB dati preporuku o njihovoj eventualnoj primjeni u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, o čemu do sada nema podataka.

Iz dostupne literature (1-10) vidi se da se izvode različite mikro-metode za određivanje sedimentacije eritrocita u kapilarnoj krvi u razlučivanju bakterijskih infekcija od ostalih visokofebrilnih stanja kod novorođenčadi i male djece, ali gotovo uvijek uz zaključak da je izdvojena sedimentacija eritrocita relativno osjetljiva analiza, niske specifičnosti, te se redovito određuje uz dodatne laboratorijske pretrage venske krvi: kompletnu krvnu slika uz morfologiju leukocita i CRP.

Literatura:
1.Zawar MP, Tambekar RG, Deshpande NM, Gadgil PA, Kalekar SM; Department of Pathology, Dr.V.M.Medical College, Solapur, Maharastra; Early diagnosis of neonatal septicemia by sepsis screen; Indian J Pathol Microbiol. 2003 Oct; 46(4):610-2.
2. Jaswal RS, Kaushal RK, Goel A, Pathania K; Department of Pediatrics, I.G.Medical College, Shimla 171 001, Himachal Pradesh, India; Role of C-reactive protein in deciding duration of antibiotic therapy in neonatal septicemia. Indian Pediatr. 2003 Sep:40(9):880-3.
3. Akpede GO, Abiodun PO; Department of Paediatrics College of Medical Sciences, University of Maiduguri, Borno State Nigeria; West Afr J Med. 1995 Jul-Sep;14(3):147-51.
4. Kumar V, Singhi S; Department of Pediatrics, Postgraduate Institute of Medical Education and Research, Chandigarh; Predictors of serious bacterial infection in infants up to 8 weeks of age; Indian Pediatr. 1994 Feb;31(2):171-80.
5. Sharma A, Kutty CV, Sabharwal U, Rathee S, Mohan H; Department of Pediatrics, Medical College, Rohtak; Evaluation of sepsis screen for diagnosis of neonatal septicemia; Indian J Pediatr. 1993 Jul-Aug;60(4):559-63.
6. Trevisanuto D, Dani C, Chiodin E, Cantarutti F, Zanardo V; Dipartimento di Pediatria dell Universita diPadova, Italia; The micro-ESR with the capillary tube inclined to 45 degrees in the "sepsis screen" of neonatal infection due to beta-hemolytic B-group Streptococcus; Pediatr Med Chir; 1992 Sep-Oct;14(5):507-8.
7. Alexejew B, Handrick W, Braun W, Domula M, Winiecki P;Klinik fur Kindermedizin des Bereichs Medizin, Karl-Marx-Universitat Leipzig; The significance of various hematological parameters for the early diagnosis of bacterial infections in premature and full-term neonates; Pediatr Grenzgeb, 1990;29(6):455-79.
8. Demi M, Badocco R; The micro-erythrosedimentation rate in low-birth-weight newborn infants; Pediatr Med Chir. 1986 Jan-Feb;8(1):51-3
9. Tan KL, Yip YY, Low SH; Haematologycal status of full-term healthy infants in the first week of life; Ann Acad Med Singapore. 1985 Oct:14(4):572-5.
10. Moodley GP; Th micro-erythrocyte sedimentation rate in black neonates and children. Part I. Its value in suspected neonatal infection; S Afr Med J. 1981 Jun 20;59(26):943-4.

Voditelj radne grupe za hematologiju i koagulaciju HKMB: A. Nazor, spec. medicinske biokemije

Dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" možete naći OVDJE. Isti dokument biti će objavljen u pisanom obliku i dostupan na CD-ROMU.

 

 

 

Povjerenstvo za stručna pitanja HKMB

Izvršni odbor Komore na 12. sjednici održanoj 19. studenog 2003. godine usvojio je Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji koji se temelji na članku 8. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Pravilnik je objavljen u NN 197/03. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih laboratorija iz 2000. godine.

Na istoj sjednici donijeta je i odluka o promjeni programa specijalističkih pretraga koje se mogu raditi u općem MBL. Podsjećamo da ako voditelj općeg MBL nema specijalizaciju obavezan je na dodatno usavršavanje zbog proširenja djelatnosti, dok je voditelj sa specijalizacijom obavezan o proširenju djelatnosti obavijestiti Komoru. Mišljenje je Povjerenstva za stručna pitanja i Povjerenstva za trajnu edukaciju da se ne određuju vrste pretraga za dodatno usavršavanje u bolničnim MBL, nego da se potakne i uvjetuje specijalizacija za voditelja laboratorija.    

Također je potvrđena odluka o pretragama koje mogu samostalno obavljati zdravstveni tehničari srednje i više stručne spreme.

 

SPECIJALISTIČKE PRETRAGE - DODATNO USAVRŠAVANJE U PZZ

 

I. Laboratorijska hematologija i koagulacija

 

Hematologija

Bazofilno punktirani eritrociti

Morfološko diferenciranje krvnog razmaza

 

II. Klinička biokemija

 

Enzimi

U-N-acetil-b-D-glukozaminidaza

S-Aldolaza

S,P-Glutamat-dehidrogenaza

S,P-Kolinesteraza

S,P-Pankreatična amilaza

Elektroliti

S,P-Kalcij, ioniziran (samo vezano uz acidobaznu ravnotežu)

S,P-Magnezij, ioniziran (samo vezano uz acidobaznu ravnotežu)

Acidobazna ravnoteža

K-Acidobazna ravnoteža (samo ako je sklopu DZ hemodijaliza)

Proteini

U-Albumin

U-a1-mikroglobulin

S-Transferin

Lipoproteini

S-LDL-kolesterol - direktna metoda

Tumorski biljezi

S-Humani korionski gonadotropin

S-Prostata-specifičan antigen, ukupni

S-Prostata-specifičan antigen, slobodni

Hormoni

P,U-Aldosteron

S,P-Estradiol

S-Folitropin

S-Humani korionski gonadotropin

P-Kortizol

S-Luteotropin

S,P-Progesteron

S-Tiroksin

S-Tiroksin, slobodan

S-Tirotropin

S-Trijodtironin

S-Trijodtironin, slobodan

Kvalitativna analiza mokraće

 U-Hemosiderin

 

 


Program pretraga koje zdravstveni tehničar (SSS, VŠS) može provoditi samostalno



- glukoza u krvi (test-traka)
- analiza mokraće (test-traka)
- sedimentacija eritrocita
- hematokrit
- hemoglobin u stolici
- albumin u mokraći (test-traka)

 

Prilažemo izmjenjeni popis općih medicinsko-biokemijskih pretraga prema novom Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji i podsjećamo da za navedene pretrage nije potrebno dodatno usavršavanje.

 

POPIS KLINIČKI RELEVANTNIH OPĆIH MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH PRETRAGA

 

I Laboratorijska hematologija i koagulacija

 

Hematologija

Kompletna krvna slika s 5 modalnom razdiobom leukocita i retikulocitima

Kompletna krvna slika s 5 modalnom razdiobom leukocita

Kompletna krvna slika s 3 modalnom razdiobom leukocita

Krvna slika s retikulocitima

Krvna slika

Diferenciranje leukocita

Brzina sedimentacija eritrocita

Retikulociti

Koagulacija

Fibrinogen - aktivnost

Protrombinsko vrijeme - postotak - plazma

Protrombinsko vrijeme - INR - plazma

Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme - plazma

 

II Klinička biokemija

Metaboliti i supstrati

Ukupni bilirubin

Konjugirani bilirubin

Hemoglobin A1c - glikirani hemoglobin

Glukoza

Kreatinin

Urati - serum/plazma

Urati - mokraća

Ureja - serum/plazma

Ureja - mokraća

Enzimi

Alanin-aminotransferaza

Alkalna fosfataza

Alfa-amilaza -serum/plazma

Alfa-amilaza - mokraća

Aspartat-aminotransferaza

Gama-glutamiltransferaza

Kreatin-kinaza

Laktat-dehidrogenaza

Lipaza

Elektroliti

Anorganski fosfati - serum/plazma

Ukupni kalcij - serum/plazma

Kalij - serum/plazma

Kalij - mokraća

Kloridi - serum/plazma

Kloridi - mokraća

Ukupni magnezij - serum/plazma

Natrij - serum/plazma

Natrij - mokraća

Elementi u tragovima

Željezo

Nezasićeni kapacitet vezanja željeza

Ukupni kapacitet vezanja željeza

Proteini

Albumin - serum

C-reaktivni protein

Ukupni proteini - serum

Ukupni proteini - mokraća

Lipidi i lipoproteini

Ukupni kolesterol

HDL-kolesterol

LDL-kolesterol - računski

Trigliceridi - triacilgliceroli

Izgled seruma

Testovi

Test oralne tolerancije glukoze

Klirens endogenog kreatinina - računski

Kvalitativna analiza mokraće

Melanin

Fizikalni pregled - izgled i boja

Relativna gustoća

Kemijski pregled - test traka

Mikroskopski pregled

Analiza stolice

Okultno krvarenje

Ostale pretrage probiranja

Mikroalbuminurija

Test na trudnoću

Ovulacijski test

Sredstva ovisnosti

Troponin T

Laktati

 

Predsjednica povjerenstva

Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

02/2004.