Povjerenstvo za stručna pitanja

Preporuka za ispisivanje informacija u "Otpusnom pismu" | Primjena poslijeanalitičkog standarda stručnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemičarima | Obavijest o provođenju kratke evaluacije analitičkih sustava i metoda | Kritične vrijednosti | Hemoliza | Arhiviranje | Standardi dobre stručne prakse | Harmonizacija specijalističkih i visokodiferentnih pretraga | Tumačenje članka 11. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti | Hitne laboratorijske pretrage u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i kategorije hitnosti | Pouzdanost određivanja sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi | Program specijalističkih pretraga u općem medicinsko-biokemijskom laboratoriju | Popis klinički relevantnih općih medicinsko-biokemijskih pretraga

2010-04-21

POTPISIVANJE LABORATORIJSKIH NALAZA OD STRANE MAGISTARA MEDICINSKE BIOKEMIJE

Izvještavanje o laboratorijskim nalazima sastavni je dio dokumenta o harmonizaciji laboratorijskih nalaza u području opće, specijalne i visokodiferentne medicinske biokemije koji je, kao preporuka Izvršnog odbora HKMB, u primjeni od 1. siječnja 2005. godine. U tom dokumentu jasno se navodi tko, kada i na koji način ovjerava nalaz laboratorijskih analiza.

Prema tome, tumačenje za Odjel za laboratorijsku dijagnostiku OB Zabok je sljedeće: nalaz u hitnom bolničkom prijemu liječnici mogu vidjeti u BIS-u (na ekranu računala) nakon verifikacije i validacije odgovornog laboratorijskog osoblja i na taj način dobiti uvid u potrebnu informaciju. Međutim, ispis nalaza izvan medicinsko-biokemijskog laboratorija i bez potpisa medicinskog biokemičara nije u skladu s gore navedenim dokumentom te u slučaju sudskog spora nije valjana kao ni ostala nepotpisana medicinska dokumentacija.

Što se tiče vremena izdavanja nalaza to je vrijeme završetka nalaza i njegovog otpuštanja u BIS, odnosno vrijeme njegovog ispisa i potpisivanja u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Medicinsko-biokemijski laboratorij ne može biti odgovoran za kasno podizanje nalaza od strane medicinskih sestara/tehničara drugog odjela.

2009-09-23

Preporuka za ispisivanje informacija u "OTPUSNOM PISMU"

Preporuka je Povjerenstva za stručna pitanja i Radne skupine za informatičke tehnologije i organizaciju MBL, da za ispisivanje informacija u “otpusnom pismu” tzv. sažeti oblik nalaza sadrži sljedeće:

- sustav mjerenja (serum, plazma, krv, urin…), skraćeni naziv komponente (analita), vrijednost mjerenja, jedinicu mjerenja, te oznaku za povišene ili snižene vrijednosti (H ili L).

2009-09-23

Primjena poslijeanalitičkog standarda struČnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemiČarima

Obavještavamo članstvo da je u svakodnevnom radu obavezna primjena poslijeanalitičkog standarda stručnog nadzora nad radom MBL i medicinskim biokemičarima koji se odnosi na sadržaj nalaza.

Nalaz se sastoji od administrativnih podataka, identifikacijskih podataka o pacijentu, vrijednosti mjernih veličina, komentara i napomena.

Dio sadržaja koji se odnosi na vrijednosti mjernih veličina, osobito na komponentu mjerenja (analit) dopušteno je ispisivati isključivo na hrvatskom jeziku. Nije dopušten ispis nalaza na engleskom jeziku.

2009-06-29

Obavijest o provoĐenju kratke evaluacije analitiČkih sustava i metoda

Evaluacija analitičkih sustava predstavlja obavezni standard pri provođenju stručnog nazdora nad radom medicinsko-biokemijskih laboratorija i medicinskim biokemičarima.

Postupak provođenja kratke evaluacije analitičkih sustava i metoda, te prijenos referentnih intervala nalazi se opisan pod: "Evaluacija analitičkih sustava - preporuke", Zlata Flegar-Meštrić, u priručniku za trajno usavršavanje medicinskih biokemičara, Organizacija i upravljanje u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, Medicinska naklada 2005.god. str. 36 i 37.

2006-03-15

KritiČne vrijednosti

Uvod

Kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata zahtijevaju neodgodivo obavještavanje liječnika, budući da su one pokazatelj kritičnog, čak po život opasnog stanja bolesnika.

Laboratorij treba obavijestiti liječnika o kritičnoj vrijednosti određivanog parametra tek nakon potvrde dodatnim mjerenjem u istom uzorku, a nakon verifikacije rezultata laboratorijske pretrage od strane kompetentne osobe (dipl. ing.medicinske biokemije) te s liječnikom raspraviti dobiveni rezultat testa.

Kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata za odrasle i djecu o kojima, nakon potvrde ponovnim mjerenjem u istom uzorku, treba hitno obavijestiti liječnika

Parametar	Vrijednost	Napomena
Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme	75 s	Nedostatak ili neaktivnost faktora VIII, IX ili XII, s rizikom od krvarenja
Aminotransferaze	> 1000 U/L	Ovisno o populaciji bolesnika
Amonijak	> 59 µmol/L	Rizik od hepatičke encefalopatije
Anionska razlika	> 20 mmol/L	Ketoacidoza ili laktacidoza, uremija, konzumiranje alkohola, intoksikacija salicilatima, otrovanje metanolom ili etilenglikolom
Anorganski fosfati	< 0,32 mmol/L	Mišićna slabost, mišićna bol, simptomi središnjeg živčanog sustava kao dezorijentacija, zbunjenost, konvulzije, koma, respiracijska insuficijencija s metaboličkom acidozom
Anorganski fosfati	>2,9 mmol/L	Akutni sindrom lize tumora i završno zatajenje bubrega
Antitrombin III	< 0,50	Znatan nedostatak inhibitora, koji u bolesnika s povećanom prokoagulacijskom aktivnošću predstavlja visok rizik od tromboembolijskih komplikacija
Etanol	> 3,5 g/L (76 mmol/L)	Koncentracije alkohola u krvi od 3-4 g/L mogu biti smrtonosne
Bilirubin	> 257 µmol/L	Hepatobilijarna bolest uzrokovana uglavnom hepatotropnim virusima i prema tome infektivnog podrijetla s rizikom infekcije
Ukupni kalcij Ionizirani kalcij (Ca⁺⁺) Ukupni kalcij Ionizirani kalcij (Ca⁺⁺)	< 1,65 mmol/L < 0,78 mmol/L > 3,5 mmol/L > 1,6 mmol/L	Hipokalcemična tetanija Rizik od hiperkalcemične krize, metabolička encefalopatija i gastrointestinalni problemi
Kloridi	< 75 mmol/L	Metabolička alkaloza
Kloridi	> 125 mmol/L	Masivna primarna metabolička acidoza ili pseudohiperkloremija (intoksikacija bromidima)
Kreatinin	> 654 µmol/L	Akutno zatajenje bubrega, npr. u višestrukom zatajenju organa ili sepsi
Kreatin-kinaza	> 1000 U/L	Ovisi o populaciji
D-dimeri	Pozitivni	Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK), faza II (dekompenzirana aktivacija sustava hemostaze) ili faza III (potpuno izražen DIK)
Digoksin Digitoksin	> 2,0 µg/L (2,56 nmol/L) > 40 µg/L (52 nmol/L)	Nesrčani simptomi kao umor, mišićna slabost, mučnina, povraćanje, letargija, te glavobolja i srčani simptomi kao što su sinusna aritmija, bradikardija i različiti stupnjevi AV bloka
Fibrinogen	< 0,8 g/L	Rizik od krvarenja
Fibrin-monomeri	Pozitivni	Potrošna koagulopatija u diseminiranoj intravaskularnoj koagulaciji, sepsi, šoku, višestrukoj ozljedi, akutnom pankreatitisu i komplikacijama kod poroda
Glukoza	< 2,5 mmol/L	Neuroglikopenični simptomi -slabljenje kognitivnih funkcija do gubitka svijesti
Glukoza	> 27,8 mmol/L	Dijabetička koma; osmotska diureza; dijabetička ketoacidoza (beta-hidroksibutirat >5 mmol/L, standardni bikarbonati <10 mmol/L)
Hematokrit	< 0,180 (L/L)	Odgovara koncentraciji hemoglobina od < 60 g/L. Opskrba miokarda kisikom je neadekvatna
Hematokrit	> 0,610 (L/L)	Hiperviskoznost krvi; otpor cirkulacije je visok; opasnost od zatajenja srca
Hemoglobin	< 66 g/L	Opskrba miokarda kisikom je neadekvatna
Hemoglobin	> 199 g/L	Odgovara hematokritu od 0,610; sindrom hiperviskoznosti
Laktat	> 5,0 mmol/L	Hiperlaktatemija tipa A uzrokovana neadekvatnom dostavom kisika tkivima. Piruvat se više ne metabolizira oksidacijski već reduktivno
Laktat-dehidrogenaza	> 500 U/L	Ovisno o populaciji bolesnika
Broj leukocita	< 2 x 10⁹/L > 50 x 10⁹/L	Visok rizik od infekcije ako je broj granulocita 0,5 x 10⁹/L Leukemoidna reakcija npr. u sepsi ili leukemiji
Lipaza	> 700 U/L	Akutni pankreatitis
Magnezij	< 0,41 mmol/L	Parestezija, grč, iritabilnost i atetoidna tetanija; srčana aritmija zajedno s hipokalijemijom; aritmija se pojačava djelovanjem digitalisa
Magnezij	> 5,0 mmol/L	Smanjeni prijenos neuromuskularnog impulsa; sedacija, hipoventilacija s respiracijskom acidozom, mišićnom slabošću i smanjenjem refleksa tetiva
Mioglobin	> 110 µg/L	Sumnja na infarkt miokarda u bolesnika s anginom pektoris
Natrij	< 120 mmol/L	Smetnje u toničnosti uzrokovane poremećajem mehanizma ADH-žeđ, apsorpcije vode ili sposobnosti bubrega da koncentriraju ili razrjeđuju mokraću
Natrij	>160 mmol/L	Smetnje u središnjem živčanom sustavu; dezorijentacija i povećana neuromuskularna podražljivost
Osmolalnost	< 240 mOsm/kg H₂O	Stanični edem; povećanje volumena stanica; razvoj neurološko-psihijatrijskih simptoma
Osmolalnost	> 330 mOsm/kg H ₂O	Gubitak stanične vode i unutarstanično povećanje osmotski aktivnih tvari koje ne prolaze staničnu membranu; centralni simptomi i koma
Osmolarna razlika	> 10 mOsm/kg H₂O	Intoksikacija neelektrolitima koji povećavaju osmolalnost plazme kao što su etanol, metanol, etilenglikol, izopropanol i diklorometan
pCO₂	< 2,5 kPa > 8,9 kPa	Hiperventilacija Hipoventilacija
pH	< 7,2 > 7,6	Karakteristične za jaku dekompenziranu acidozu ili alkalozu. Vrijednosti <7,2 i >7,6 su opasne po život
pO₂	< 5,7 kPa	Odgovara zasićenju hemoglobina kisikom manjem od 80%; opasno po život
Kalij	< 2,8 mmol/L	Neuromuskulatorni simptomi; opća slabost skeletne muskulature; potpuna paraliza; srčani arest Promjene u EKG-u
Kalij	> 6,2 mmol/L	Smetnje srčanog ritma; slabost skeletnih mišića može dovesti do paralize respiracijskih mišića
Slobodni T4 Ukupni T3	> 45 pmol/L > 46 nmol/L	Tirotoksikoza. Mogući uzroci su: Gravesova bolest, trofoblastični tumor, hiperfunkcionalni adenom, toksična nodularna guša i u rijetkim slučajevima prekomjerno stvaranje TSH
Protombinsko vrijeme	> 40 s (<0,15)	Smanjenje faktora ovisnih o vitaminu K II, VII i X ili faktora V. Smetnje u sintezi. U osoba koje primaju kumarinsku terapiju postoji rizik od krvarenja ako je PV<15% (<0,15) - što grubo odgovara INR od >4.
Broj trombocita	< 20 x 10⁹/L	Rizik od krvarenja. Isključiti pseudotrombocitopeniju koju izaziva EDTA kao antikoagulans
Broj trombocita	> 1000 x 10⁹/L	Rizik od tromboze.
Troponin	> 0,1 µg/L	Infarkt miokarda ili nestabilna angina pektoris
Mokraćna kiselina	> 773 µmol/L	Akutna uratna nefropatija s tubularnom blokadom i zatajenjem bubrega
Ureja	> 35,6 mmol/L	Akutno zatajenje bubrega; za razliku od predbubrežnog i poslijebubrežnog zatajenja, ne postoji nesrazmjerno povećanje ureje u usporedbi s kreatininom u serumu

Kritične vrijednosti kvalitativnih laboratorijskih rezultata o kojima se mora odmah obavijestiti liječnika

Cerebrospinalna tekućina

Povećan broj stanica
Leukocitoza, tumorske stanice
Koncentracija glukoze značajno niža od koncentracije u serumu
Laktat >2,2 mmol/L
Otkriveni patogeni bojenjem po Gramu ili aglutinacijskim testom

Mokraća

Jako pozitivna reakcija test-trake na glukozu i aceton
Eritrocitni cilindri ili >50% dismorfičnih eritrocita
Jaka hemoglobinurija (nema eritrocita u mikroskopskom pregledu)
Otkrivena sredstva ovisnosti

Diferencijalana krvna slika

Leukemoidna reakcija
Sumnja na leukemiju
Sumnja na aplastičnu krizu
Srpaste stanice
Paraziti malarije

Neonatalne kritične vrijednosti laboratorijskih rezultata o kojima, nakon potvrde ponovnim mjerenjem u istom uzorku, treba hitno obavijestiti liječnika

Parametar	Vrijednost	Napomena
Bilirubin	> 239 µmol/L	Prvog dana života, npr. u hemolitičkoj bolesti novorođenčeta; rizik od kernikterusa
C-reaktivni protein	> 5 mg/L	Neonatalna sepsa
Glukoza	< 1,7 mmol/L	Prirođeni metabolički poremećaj; hiperinzulinizam zbog diabetesa mellitusa majke. Koncentracije glukoze <1,3 mmol/L treba tretirati parenteralnom primjenom glukoze
Glukoza	> 18 mmol/L	Hitno razjasniti uzrok
Hematokrit	< 0,330 (L/L)	Anemija s neadekvatnom dostavom kisika tkivu
Hematokrit	> 0,710 (L/L)	Hiperviskoznost krvi s povećanim otporom cirkulacije
Hemoglobin	< 85 g/L	Rizik od višeorganskog zatajenja, osobito uz kombinaciju ishemije i hipoksije
Hemoglobin	> 230 g/L	Abnormalna kinetika protoka (hiperviskoznost) s povećanim otporom cirkulacije i povećanim opterećenjem srca
IgM	> 0,2 g/L	Koncentracija IgM u krvi pupkovine iznad granice može biti povezana s unutaruterinom infekcijom
Kalij	< 2,6 mmol/L	Neuromuskularni simptomi s hiporefleksijom i paralizom respiracijskih mišića
Kalij	7,7 mmol/L	Smetnje srčanog ritma, slabost skeletnih mišića i respiracijska paraliza
Broj leukocita	< 5 x 10⁹/L > 25 x 10⁹/L	Vrijednosti ispod i iznad tih granica mogu ukazivati na neonatalnu sepsu.
pO₂	< 4,9 kPa	Pad zasićenja hemoglobina kisikom ispod 85%
Broj trombocita	< 100 x 10⁹/L	Ako je taj broj nađen u novorođenčadi s normalnom tjelesnom težinom, treba otkriti uzrok. Granica za novorođenčad s porođajnom težinom ispod 2500 g je 50 x 10⁹/L

Literatura:
1 Thomas L. Critical limits of Laboratory Results for Urgent Clinician Notification. eJIFCC vol.14 (1)

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

2006-03-07

Hemoliza

1. Uvod

hemoliza je oslobađanje staničnih sastojaka iz eritrocita, trombocita i leukocita u izvanstaničnu tekućinu, tj. plazmu ili serum¹
vidljiva je kao crveno obojenje plazme ili seruma nakon centrifugiranja uzorka kad je koncentracija hemoglobina veća od 0,3 g/L
trombocitoliza i granulocitoliza također mogu utjecati na rezultate pretraga bez vidljive hemolize²
trombocitoliza je odgovorna za višu koncentraciju brojnih staničnih sastojaka u serumu u usporedbi s plazmom
unutarvaskularno razaranje leukocita može dovesti do povećane koncentracije lizozima u mijeloidnoj i monocitnoj leukemiji

2. Vrste hemolize

hemoliza in vitro je čimbenik interferencije; nastaje za vrijeme ili nakon uzimanja uzorka³
hemoliza in vivo je biološki čimbenik

3. Uzroci hemolize in vitro

Uzroci hemolize tijekom uzimanja krvi¹:

jaka aspiracija (upotreba tankih igala rjeđe dovodi do hemolize nego upotreba debljih; turbulencija te količina i brzina protoka su manji)⁴
djelomična opstrukcija venskog ili arterijskog katetera
uzimanje uzorka štrcaljkom i zatim razdvajanje u nekoliko epruveta

Uzroci hemolize nakon uzimanja krvi¹:

presnažno miješanje krvi
centrifugiranje krvi prije potpunog zgrušavanja
centrifugiranje djelomično zgrušanih uzoraka bolesnika koji dobivaju antikoagulanse
pozitivan ili negativan tlak u epruvetama
razrjeđivanje krvi hipotoničnom otopinom
zamrzavanje i odmrzavanje pune krvi
čuvanje ili transport pune krvi na temperaturi okoline

4. Uzroci hemolize in vivo¹

protutijela
lijekovi
toksične tvari
nasljedni čimbenici (npr. hemoglobinopatije)
enzimske greške
infekcije (npr. malarija)

5. Otkrivanje hemolize

hemoliza je vidljiva okom u neikteričnim uzorcima kao crveno obojenje seruma i plazme ako je koncentracija slobodnog hemoglobina iznad 0,3 g/L⁵
u ikteričnim serumima granica otkrivanja je značajno viša⁶
koncentracija slobodnog hemoglobina niža od 0,3 g/L⁵ može se odrediti imunonefelometrijski⁷ ili spektrofotometrijski (bikromatska metoda)
gornja granica referentnog intervala za slobodni hemoglobin u plazmi je 0,02 g/L; u serumu 0,05 g/L

6. Pokazatelji hemolize⁵

crveno obojenje plazme /seruma
neočekivano povećanje koncentracija kalija, LD, AST, kisele fosfataze, neuron-specifične enolaze
smanjenje koncentracije haptoglobina
povećanje koncentracije indirektnog bilirubina
porast retikulocitnog indeksa

7. Promjene u plazmi/serumu uzrokovane hemolizom⁵

značajan porast koncentracija sastojaka čije su unutarstanične koncentracije više od 10 puta veće od izvanstaničnih
naročito se povisuju kalij, LD i AST (koncentracija je lažno povećana kod hemolize in vitro , dok je kod hemolize in vivo povećanje stvarno)
stanični sastojci čije su koncentracije niže od izvanstaničnih dovode do razrjeđenja plazme/seruma te su analitički rezultati lažno sniženi
mjereni sastojci čije su koncentracije veće u serumu nego u plazmi potječu iz trombocita (npr. kalij, neuron-specifična enolaza i kisela fosfataza)

8. Razlikovanje hemolize in vivo i in vitro

Hemoliza in vitro⁵

paralelno povećanje hemoglobina (crveno obojenje plazme/seruma), kalija, LD i AST, ali su haptoglobin i retikulocitni indeks normalni
povećanje kalija, ali bez crvenog obojenja plazme/seruma, LD u referentnom intervalu, (npr. ako se puna krv čuva nekoliko dana)

Hemoliza in vivo

paralelno povećanje hemoglobina (crveno obojenje plazme/seruma) i LD, ali ne i paralelno povećanje kalija
bez crvenog obojenja plazme/seruma, ali smanjenje haptoglobina i moguće povećanje LD, nekonjugiranog bilirubina i/ili retikulocitnog indeksa (u izrazitoj hemolizi, promjene LD, nekonjugiranog bilirubina i haptoglobina dogoditi će se unutar 24 sata; porast retikulocitnog indeksa događa se 2 dana kasnije; povećanje nekonjugiranog bilirubina mjerljivo je ako stupanj hemolize poraste iznad 5%)
serum/plazma bez crvenog obojenja, ali povećanje LD, kalija i kisele fosfataze u serumu; u plazmi ne postoji povećanje tih parametara (ovo se zapaža u trombocitozi)

Hemoliza in vivo istovremeno s odgovorom akutne faze (porast CRP) ili s hipersplenizmom:

koncentracija haptoglobina može biti u referentnom intervalu

Plazmocitom⁸:

istovremeno povećana koncentracija haptoglobina i povišen slobodni hemoglobin

9. Hemoliza kao čimbenik interferencije⁵

povećanje ili smanjenje koncentracije sastojaka u plazmi/serumu zbog koncentracijskog gradijenta između stanica i plazme
interferiranje staničnih sastojaka u kemijskim i biokemijskim reakcijama (npr. pseudoperoksidazna aktivnost hemoglobina smeta određivanju bilirubina, adenilat-kinaza određivanju CK)
optička interferencija hemoglobina u spektrofotometrijskim mjerenjima

10. Analiti koji često podliježu interferenciji zbog hemolize⁵

Aspartat-aminotransferaza (AST)

Katalitička koncentracija AST u eritrocitima je 40 puta veća nego u plazmi. U bolesnika s aktivnostima AST u referentnom intervalu hemoliza s koncentracijom hemoglobina od 1,5 g/L uzrokuje povećanje katalitičke koncentracije AST. Interferencija je manja ukoliko je katalitička koncentracija enzima viša zbog drugih razloga te se može ignorirati.

Bilirubin⁹

Lažno niske koncentracije se izmjere Jendrassik-Grófovom metodom ako je koncentracija slobodnog hemoglobina u serumu veća od 0,8 g/L (pseudoperoksidazna aktivnost hemoglobina inhibira stvaranje azo-boje)

Kreatin-kinaza (CK)

Otpuštanje eritrocitne adenilat-kinaze lažno povećava katalitičke koncentracije CK i CK-MB ukoliko je hemoglobin > 2,5 g/L⁶

Fe (željezo)

Premda je hemoglobin golem izvor željeza, učinak željeza kod hemolize nije značajan jer je vezanje željeza na porfirin jače od vezanja na transferin, a metode za određivanje željeza mjere samo željezo otpušteno s transferina

Ukupni proteini

Dodatni učinak hemoglobina na koncentraciju ukupnih proteina je mali, ali značajan.

Koncentracija hemoglobina veća od 6,6 g/L i uz primjenu slijepe probe uzorka dovest će do povećanja koncentracije proteina od 7%⁶.

Mokraćna kiselina

Samo visoke koncentracije hemoglobina (>6,6 g/L)⁶ uzrokuju niže serumske koncentracije. U Trinderovoj reakciji uz dvije valne duljine, koncentracija hemoglobina do 13 g/L ne utječe na rezultat.

Kalij

Koncentracija kalija u eritrocitima je približno 25 puta viša nego u plazmi. Koncentracija kalija je povećana čak ako hemoliza in vitro nije vidljiva kao crveno obojenje što se može uočiti ako se uzorak pune krvi s niskom koncentracijom glukoze čuva nekoliko sati na sobnoj temperaturi.

Anorganski fosfati

Prelazak organskih fosfatnih estera iz krvnih stanica u serum može dovesti do oslobađanja anorganskih fosfata te lažno povećati njihovu koncentraciju. Iz tog razloga serum treba odvojiti od eritrocita unutar 2 sata nakon uzimanja uzorka.

Koncentracija hemoglobina do 6,6 g/L može dovesti do najviše 7% povećanja anorganskih fosfata⁶.

Elektroforeza serumskih proteina

Kompleksi hemoglobin-haptoglobin kreću se između alfa-2- i beta-globulinske frakcije uzrokujući promjene u elektroforetskoj slici, a time i na interpretaciju elferograma. Slobodni hemoglobin migrira kao difuzna crvenkasta vrpca u beta-globulinskoj frakciji. Koncentracija hemoglobina već od 1,5 g/L utječe na elektroforezu⁹.

Imunoanalize

Proizvođači dijagnostičkih reagenasa često za evaluaciju interferencije hemolize samo dodaju hemoglobin (uglavnom se koristi humani methemoglobin) u uzorke, međutim krvne stanice sadrže i druge komponente osim hemoglobina koje mogu ometati imunoanalize te je važno upitati proizvođača reagenasa kako je provedeno ispitivanje učinka hemolize.

Laktat-dehidrogenaza (LD)⁶

Obzirom da je katalitička koncentracija LD oko 160 puta viša u eritrocitima nego u serumu/plazmi, već i lagana hemoliza (0,2 g/L hemoglobina) interferira u velikoj mjeri. Učinak je značajan i kod patoloških vrijednosti enzima

Gama-glutamiltransferaza (GGT)⁶

Kod hemolize dolazi do oslobađanja glicina iz leukocita i trombocita koji je inhibitor GGT. Katalitička koncentracija GGT se smanjuje kod koncentracija hemoglobina viših od 3,0 g/L. U graničnom području greška je značajna, dok je u višem patološkom području zanemariva.

15. Zaključci

učestalost hemolize u uzorcima koji su poslani u laboratorij na kliničko-kemijsko ispitivanje je oko 3,3%¹⁰
o hemolizi in vivo radi se samo u oko 3,2% svih hemoliziranih uzoraka¹⁰
hemolitični uzorci (hemoliza in vitro) ne prihvaćaju se za određivanje K+, Mg2+, LD, AST, ALT, alkalne fosfataze, CK, GGT, kolesterola, triglicerida, bilirubina⁶, ukupnih proteina te je potrebno ponoviti uzorkovanje pod standardiziranim uvjetima.
ako se sumnja na hemolizu in vivo potrebno je savjetovati se s liječnikom radi dobivanja kliničkih informacija, a laboratorijske nalaze izdati uz napomenu
u većini slučajeva, hemoliza uzrokuje interferenciju unutar referentnog intervala ili kod vrijednosti na gornjoj granici intervala (nivo odluke)
za bilo koji analit utjecaj hemolize na analit koji je u granici referentnih intervala je bitno veći nego kod izrazito patoloških vrijednosti.

Literatura:

Guder W. Haemolysis as an influence and interference factor in clinical chemistry. J Clin Chem Clin Biochem 1986;24:125-6.
Guder W. Fonseca-Wollheim F. Heil W. Schmitt M, Töpfer G. Wisser, H.Zawta B. Die hämolytische, ikterische und iipämische probe. Empfehlungen zur Erkennung und Vermeidung klinisch relevanter Störungen. DG Klinische Chemie-Mitteilungen 1999;30:167-77.
Guder W. Einflußgrößen und Stör-faktorenbei klinisch-chemischen Untersuchungen. Internist 1980;21: 533-42.
Moss G, Staunton C. Blood flow, needle size and hemolysis. Examining an old wives' tale, N Engl J Med 1970, 282, 967.
Thomas L. Haemolysis as influence and interference factor. eJIFCC vol 13 no 4: http://www.ifcc.org/ejifcc/
Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993.
Lammers M. Gressner AM. Immunonephelometric quantification of free haemoglobin. J Clin Chem Clin Biochem 1987, 25:363-7.
Lohse A. Schmitz-Reinhard B. Hyperhaptoglbinämie bei Plasmo-zytomund Hämolyse. Dtsch Med Wschr 1985, 110:1433-4.
Sonntag O. Haemolysis as an interference factor in clinical chemistry. J Clin Chem Clin Biochem 1986; 24;127-39.
Carraro P. Servidio P, Plebani M. Haemolyzed specimens: a reason for rejection or clinical challenge? Clin Chem 2000; 46: 306-7

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

2005-06-17

Arhiviranje laboratorijske dokumentacije
SI mjerne jedinice
Zamjena za godišnji odmor i porodiljski dopust

Arhiviranje laboratorijske dokumentacije

ZASTARJELI POSTUPCI	2 godine
UPUTNICE	3 mjeseca
RADNE LISTE	3 mjeseca
REZULTATI PRETRAGA
iz programa općeg MBL	1 godina
iz programa specijalističkog MBL
- sredstva ovisnosti	5 godina
- otrovne tvari	5 godina
- tumorski biljezi	5 godina
- ostalo	3 godine
iz programa subspecijalističkog MBL
- metaboličke bolesti	> 10 godina (trajno)
- nasljedne bolesti	> 10 godina (trajno)
- analize gena	> 10 godina (trajno)
- ostalo	3 godine
REZULTATI UNUTARNJE KONTROLE KVALITETE	1 godina
REZULTATI VANJSKE PROCJENE KVALITETE	5 godina

SI mjerne jedinice

Standard: "Rezultati pretraga izraženi su u SI sustavu*, za enzime u U/L"

*Međunarodni mjerni sustav (SI) sastoji se od osnovnih i izvedenih mjernih jedinica:

Osnovne mjerne jedinice

Veličina	Naziv mjerne jedinice	Znak mjerne jedinice
duljina	metar	m
masa	kilogram	kg
vrijeme	sekunda	s
jakost električne struje	amper	A
termodinamička temperatura	kelvin	K
količina tvari	mol	mol
jakost svjetlosti	kandela	cd

Izvedene mjerne jedinice koje se najčešće koriste u medicinskoj biokemiji

Veličina	Naziv mjerne jedinice	Znak mjerne jedinice
volumen	kubični metar	m³
tlak	paskal	Pa
molarna masa	kilogram po molu	kg/mol
koncentracija tvari (molaritet)	mol po kubičnom metru	mol/m³

Iz praktičnih razloga Međunarodne organizacije dozvoljavaju i uporabu ograničenoga broja mjernih jedinica koje imaju posebne nazive i oznake. Tako je u medicinskoj biokemiji dopuštena uporaba sljedećih mjernih jedinica:

Veličina	Naziv mjerne jedinice	Znak mjerne jedinice
vrijeme	minuta sat dan	min h d
volumen	litra	l, L
temperatura	stupanj Celzija	°C

Koncentracija tvari izražava se prema tomu, kao mjerna jedinica količine tvari (mol, mmol, mmol, nmol, pmol itd. za sve kemijske tvari kojima je određena relativna atomska masa /A r / ili molekularna masa /M r /, a kg, g, mg, mg, pg itd. za tvari koje se u organizmu nalaze kao smjese /ukupni proteini, ukupni lipidi i druge/) po mjernoj jedinici volumena (m³, l, L).

Katalitičku koncentraciju enzima treba izražavati izvedenom mjernom jedinicom Međunarodnoga mjernoga sustava: mol/s, a prema preporuci Internacionalne federacije za kliničku kemiju (IFCC) i WHO može se koristiti i skraćeni naziv: katal (kat). Unatoč preporukama WHO, u velikom broju zemalja zadržala se u uporabi "enzimska jedinica" (1 U = 1 mmol/min) za izražavanje katalitičke koncentracije enzima.

Za postotke je preporuka umjesto znaka % koristiti udjeli od 1.

Zamjena za godišnji odmor i porodiljski dopust

Iz Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta, NN 6/1996, članak 8. Ugovor o zakupu jedinice zakupa sadržava najmanje: ...

- način osiguranja obavljanja djelatnosti izvan redovnog radnog vremena i za vrijeme odsutnosti pojedinih djelatnika,

Iz Statuta Hrvatske komore medicinskih biokemičara, članak 19. Izvršni odbor obavlja sljedeće poslove :

8. na prijedlog Povjerenstva za staleška pitanja postavlja privremenog zamjenika medicinskom biokemičaru, koji obavlja privatnu praksu, u slučaju bolovanja, odsutnosti ili privremene obustave rada, a koji nije sam odredio zamjenika, kao i onom medicinskom biokemičaru kojem je obustavljeno pravo na obavljanje privatne prakse

17/02/2005.

Povjerenstvo za harmonizaciju laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije izvršilo je dopunu dokumenta "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" koju možete naći u domeni "NOVOSTI".

Povjerenstvo za stručna pitanja izradilo je 16 općih standarda dobre stručne prakse koji se nalaze u nastavku ove obavijesti.

Upozoravamo Vas da je pri tiskanju priručnika "Organizacija i upravljanje u medicinskom laboratoriju", HKMB:2004 u kojem je objavljen dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" na stranici 42 došlo je do tehničke greške koja se odnosi na pretraga/analit-urati.

Predsjednica povjerenstva
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

::::::::::::::::::::

Standardi dobre struČne prakse

::: Sadržaj uputnice

Na svakoj uputnici nalaze se sljedeći podatci:¹

podatci o ustanovi i njenoj organizacijskoj jedinici, ambulanti ili liječniku koji šalje bolesnika ili uzorak u laboratorij
podatci za identifikaciju bolesnika (ime, prezime, spol, datum rođenja, adresa, matični broj)
pretrage koje se traže
datum
ime, prezime i potpis liječnika koji je napisao uputnicu
radna (uputna) dijagnoza
vrsta i vrijeme uzimanja biološkog materijala
jedinstveni laboratorijski broj² koji prati tijek laboratorijskog procesa (uputnica, uzorak, radna lista, nalaz)
za hitne pretrage na uputnici je jasno naznačen zahtjev hitnosti

1 IFCC/IUPAC. A Proposal for an IUPAC-IFCC Recommendation. Syntax and Semantic Rules for Quantities and Units in Clinical Laboratory Sciences 1993: stage 1, draft 4.
2 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB

::: Opće upute za pripremu bolesnika prije uzimanja uzorka krvi

Pripreme:

dan prije uzimanja uzorka krvi potrebno je izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost^1,2 te uzeti uobičajene obroke hrane, ali ne premasne
poslije 22 sata uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol te pušiti^3,4,5
ako se zna da neka farmakološki aktivna tvar (lijekovi, alkohol, kofein, nikotin, sredstva ovisnosti, oralni kontraceptivi) značajno utječe na koncentraciju analita koji se mjeri, treba je ako je moguće izbjegavati najmanje dva dana prije uzimanja krvi⁶
za redovite pretrage uzorak krvi od bolesnika uzeti ujutro između 7 i 10 sati⁶ dok je bolesnik odmoren i prije nego što je podvrgnut dijagnostičkim i terapijskim postupcima
nužno je stvoriti uvjete koji osiguravaju da bolesnik bude odmoren i opušten prije uzimanja uzorka krvi zbog mogućih promjena u intermedijarnom metabolizmu ugljikohidrata, lipida i proteina zbog djelovanja kortikosteroida i katekolamina⁶

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.
2 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
3 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:49-51.
4 Tadej D. Utjecaj analitičke varijacije na evaluaciju rezultata kliničko-kemijskih analiza. Zbornik radova V. Kongresa medicinskih biokemičara Jugoslavije, Skopje 1979.
5 Solberg H E, Petitclerc C. Approved recommendation (1988) on the theory of reference values, Part 3, Preparation of individuals and collection of specimen for the production of reference values. J.Clin.Chem.Clin.Biochem. 1988; 26: 593-8.
6 Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993:6.

::: Upute za pripremu bolesnika prije određivanja lipidnog statusa

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:¹

uobičajeno se hraniti
izbjegavati promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost
ne uzimati alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne premasne

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

poslije 19 sati uvečer dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, piti alkohol, kavu te pušiti

Uzimanje uzorka krvi:

standardni postupak (vidi standard 1/8)
krv dostaviti u laboratorij u okviru dozvoljenog vremena (vidi standard 1/12)

Određivanje kolesterola ne bi se trebalo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

akutnog infarkta miokarda
kirurške operacije
traume
sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida
akutne bakterijske ili virusne infekcije²

Napomena: U dogovoru s liječnikom, 48 sati prije uzorkovanja ne uzimati lijekove koji utječu na koncentraciju lipida (antihipertenzivi, estrogeni, progestini, tiroidni hormoni)

1 Aufenanger J, Zawta B. Pre-analytical Aspects of Lipoprotein Measurement. Clin Lab 1999;45:535-46.
2 NCEP recommendations on Lipoprotein Measurement ( National Cholesterol Education Program), NIH publication No 90-3044. September 1995.

::: Upute za pripremu bolesnika prije određivanja željeza

24-48 sati prije uzimanja uzorka krvi ne piti sokove obogaćene vitaminima ni pića uz dodatak roboransa¹

uzorak krvi od bolesnika uzeti u standardizirano vrijeme (vidi standard 1/2)

ako je bolesnik pod terapijom preparatima željeza i/ili multivitaminskim preparatima obogaćenim željezom kontrola željeza u serumu izvodi se najmanje:

tjedan do 10 dana nakon peroralnog uzimanja preparata željeza
tri dana nakon davanja intravenoznih preparata
mjesec dana nakon intramuskularnog davanja željeza

koncentracije željeza u serumu su povećane kod primjene acetilsalicilne kiseline, kloramfenikola, oralnih kontraceptiva, multivitamina i kemoterapijskih agenasa, posebno cisplatine i metotreksata²

1 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:115.
2 Young D S: Effects of drugs on clinical laboratory tests. Volume one: Listing by test. 5th. Ed. AACC Press, Washington D.C., 2000:3-475.

::: Upute za pripremu bolesnika prije provođenja testa oralne podnošljivosti glukoze

test se izvodi ujutro nakon što je bolesnik prethodnu noć bio natašte (8-14 sati), a tri dana prije toga na uobičajenoj prehrani (>150 g ugljikohidrata na dan) i bez ograničavanja tjelesne aktivnosti¹
za vrijeme testa bolesnik se ne treba izlagati pojačanoj tjelesnoj aktivnosti, ne smije jesti, piti kavu i druga pića, ni pušiti

1 Sacks DB, Bruns DE, Goldstein DE, Maclaren NK, McDonald JM, Parrott M. Guidelines and recommendations of laboratory analysis in the diagnosis and management of diabetes mellitus. Clin Chem 2002;48:436-72.

::: Upute za pripremu bolesnika prije testa na okultno krvarenje u stolici

7 dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.)
test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije
preporučuje se analizirati tri uzastopne stolice kroz tri dana i to po dva uzorka s različitih mjesta iz svake stolice^1,2

1. Gvajakov test:

bolesnik treba biti na posebnoj dijeti tri dana prije, (najmanje 48 sati) i tijekom ispitivanja

treba izbjegavati:

nedovoljno pečeno crveno meso (janjetina, govedina), jetrene kobasice, bijelu repu, hren, dinje, lubenice i sl.
preparate željeza
vitamin C u količini >250 mg/dan

preporučuje se:

dobro kuhano meso, perad, riba, žitna kaša, kuhano voće i povrće, kikiriki i drugo koštunjavo voće, kokice, kruh od mekinja, salate

2. Imunokemijski test:

nije potreban poseban način prehrane prije uzimanja uzoraka jer ne podliježe interferencijama³

1 Rozen P,et al.: "Eliminating the need for dietary restrictions when using a sensitive guaiac fecal occult blood test," Dig Dis and Sci . 44(4):756-760, 1999.
2 Sinatra MA, et al.: "Interference of plant peroxidases with guaiac-based fecal occult blood tests is avoidable," Clin Chem . 45(1):123-126, 1999.
3 Ribet A, Frexinos J, Escourrou J. Ocult-blood Test and Colorectal Tumors. Lancet 1980;1:417.

::: Upute za uzimanje uzorka mokraće za kvalitativnu analizu

uzorak izbora je srednji mlaz prve jutarnje mokraće nakon noćnog sna, toalete vanjskog spolovila, prije doručka i drugih aktivnosti, pri čemu vrijeme od posljednjeg pražnjenja mjehura treba biti najmanje 4, a najviše 8 sati¹
analizu se ne preporučuje raditi kod žena neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon menstruacije kao ni kod žena koje imaju vidljiv vaginalni iscjedak
uzorak mokraće treba skupljati u čistu posudu sa širokim grlom koja je po mogućnosti za jednokratnu upotrebu
ako se uzorak prenosi do mjesta obrade, posuda mora biti zatvorena
pregled uzorka mokraće treba učiniti unutar 2 sata (najkasnije 4 sata) po uzimanju uzorka^1,2

1 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.
2 Flegar M Z. Kliničko-biokemijska korelacija rezultata kvalitativne analize mokraće. Tečaj trajnog usavršavanja medicinskih biokemičara. Medicinska naklada, Zagreb 2004: 63-73.

::: Upute za uzimanje uzorka venske krvi

Standardizirani postupak¹

uzorak krvi uzeti ujutro između 7 i 10 sati
od dolaska u ambulantu do uzimanja uzorka krvi bolesnik treba mirovati 15 do 30 minuta
provjeriti podatke na uputnici (ime, prezime, datum, tražene pretrage)²
pripremiti pribor za uzimanje uzorka krvi prema traženim pretragama
identificirati bolesnika
za izravnu identifikaciju koristiti bolesnikovo ime³, datum rođenja ili neki drugi podatak, a odgovor usporediti s podatkom koji je prethodno upisan na uputnici⁴
upisati vrijeme uzimanja uzorka krvi i jedinstveni laboratorijski broj na uputnicu²
položaj tijela za vrijeme uzimanja uzorka krvi je sjedeći
tražiti bolesnika da stisne šaku i izabrati mjesto uboda
dezinficirati mjesto uboda i pričekati da se dezinficijens (70%-tni izopropilni alkohol ili mješavina etanola i etera) osuši⁴
uzorak krvi ne treba uzimati iz hematoma, a ako drugačije nije moguće treba je uzeti distalno od hematoma i to naznačiti na uputnici⁴
podvezu koristiti najdulje 1 minutu, za lipide < 1 minute, a ako će se određivati kalcij, magnezij i željezo NE koristiti podvezu²
nakon uzimanja uzorka krvi na mjesto uboda staviti jastučić od vate
ako uzimanje nije uspjelo, postupak ponoviti nakon 15 minuta iz druge ruke
epruvete bez antikoagulansa ili sa smolom staviti u uspravan položaj, NE miješati
epruvete s antikoagulansom promiješati lagano nekoliko puta

Redosljed uzimanja uzorka krvi:⁵

krv za hemokulturu
biokemija (serum); ova epruveta ne bi trebala biti prva, ako iz nje treba odrediti elektrolite
krv s antikoagulansom (citrat, heparin, EDTA)
epruvete koje sadrže dodatne stabilizatore (npr. inhibitore glikolize)

1 Albert-Šubić N, Tadej D i sur. Referentne vrijednosti klinički relevantnih sastojaka krvi i seruma. Zagreb: Školska knjiga, 1990:49-51.
2 ECCLS: Standard for Specimen Collection. Part 2: Blood Specimen by Venepuncture. 1987; vol. 4, No. 1.
3 Uldall A. Quality Assurance in Clinical Chemistry. Scand J Clin Lab Invest 1987; 47:187.
4 Čvorišćec D. Kako pravilno uzeti krv od bolesnika. Glasnik HDMB 1991; 1:9-18.
5 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.

::: Epruvete za uzimanje uzorka venske krvi

uzorak krvi se uzima u standardizirane epruvete s podtlakom

epruvete mogu sadržavati različite dodatke (antikoagulanse, konzervanse), a vrsta dodatka razlikuje se prema boji čepa na epruveti:

biokemijske pretrage/serum (bez antikoagulansa; crveni, žuti čep)

sa ili bez polistirenske smole za odjeljivanje seruma od stanica¹

biokemijske pretrage/plazma (heparin; zeleni čep)
za određivanje glukoze (fluorid; sivi čep)
hematološke pretrage (EDTA; ljubičasti čep)
sedimentacija (citrat; crni čep)
koagulacijske pretrage (natrij-citrat 105-109 mmol/L , plavi čep)²

1 ECCLS.Standars for Specimen Collection. Part 1. Blood Containers: Berlin, Köln: Beuth Verlag. ECCLS Doc 1984;1(1):1-6.
2 Collection, Transport, and Processing of Blood Specimens for Coagulation Testing and General Performance of Coagulation Assays; Approved Guideline-Third Edition. 1998. NCCLS document H21-A3.

::: Upute za uzimanje uzorka kapilarne krvi i epruvete za kapilarnu krv

uzimanje uzorka kapilarne krvi se preporučuje iz nedominantne ruke (dešnjaci iz lijeve, ljevaci iz desne) iz prstenjaka, ženama i djeci iz srednjeg prsta¹, a maloj djeci iz pete
prije uzimanja uzorka mjesto uboda očistiti 70%-tnom vodenom otopinom izopropanola ili mješavinom etanola i etera, a zatim obrisati jastučićem od vate ²
ubod izvršiti lancetom tako da je oštrica položena okomito na otisak prsta
prvu kap krvi odstraniti jastučićem od vate i pustiti da se kapljica slobodno stvara
uzorak krvi navući u kapilaru, melanžer ili skupiti u mikroepruvetu s odgovarajućim antikoagulansom
nakon završenog uzimanja uzorka krvi mjesto uboda prekriti jastučićem od vate
nakon uzimanja uzorka krvi u mikroepruvetu s odgovarajućim antikoagulansom, mikroepruvetu dobro začepiti i nježno bez miješanja okrenuti 10 puta

Standardizirane mikroepruvete za uzimanje uzorka kapilarne krvi:

biokemijske pretrage/serum (bez antikoagulansa; polistirenska smola; aktivator zgrušavanja; crveni, žuti čep)
biokemijske pretrage/plazma (litij-heparin; zeleni čep)
za određivanje glukoze (kalij-oksalat/kalcij-oksalat+fluorid; sivi čep)
hematološke pretrage (EDTA; ljubičasti čep)
koagulacijske pretrage (natrij-citrat; plavi čep)

1 Dörner K, Dorn-Zahertz D. Cholesterol determinations from skin puncture and venous blood have similar imprecisions. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1991;29:411-3.
2 Guder WG, Narayanan S, Wisser H, et al. Samples: From the Patient to the Laboratory: The Impact of Preanalytical Variables on the Quality of Laboratory Results. Darmstadt, Germany: GIT Verlag; 1996:1-149.
3 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB

::: Prijenos uzoraka biološkog materijala

u prijenosu uzoraka iz dislociranih jedinica sudjeluje osoblje iz zdravstvene ustanove¹, a ne sami bolesnici
uzorci se prenose u odgovarajućim spremnicima, a ako to zahtijeva priroda uzorka, treba se pridržavati posebnih uputa (temperatura, svjetlo)
uzorci se prenose u zatvorenim sustavima u uspravnom položaju
uputnice se nose odvojeno od uzoraka
pri prijenosu potrebno je izbjeći zagrijavanje i mehaničke utjecaje

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.

::: Prijam i raspodjela uzoraka biološkog materijala

laboratorij prima uzorke ujutro¹
za hitne pretrage uzorci se primaju tijekom 24 sata
preporučeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do dostave u laboratorij za sve opće medicinsko-biokemijske pretrage je 2 sata²
laboratorij treba imati pravila za neprihvaćanje neadekvatnih ili krivo obilježenih uzoraka
vrijeme prijama uzoraka u laboratorij evidentirano je u laboratorijskom dnevniku prijama
nezgode u vezi uzorkovanja, transporta i rukovanja uzorcima upisuju se u laboratorijski dnevnik prijama
po dolasku u laboratorij uzorci se raspoređuju prema unaprijed utvrđenoj organizacijskoj shemi
za svako radno mjesto postoje radne liste

::: Upute za neprihvaćanje uzoraka

Priprema bolesnika i uzimanje uzoraka biološkog materijala

bolesnik mora biti pravilno pripremljen za uzimanje uzorka (vidi standard 1/2; 1/3 ; 1/4; 1/5; 1/6; 1/7; )

Pribor za uzimanje uzoraka

uzorak krvi mora biti uzet u odgovarajuće epruvete ovisno o traženim pretragama, pri čemu treba strogo paziti i na količinu uzete krvi (do označene razine)

Prijam uzoraka

svaki uzorak dopremljen u laboratorij, stigao poštom ili se uzima u laboratoriju mora biti pravilno označen te imati odgovarajuću (jednako označenu), čitko i pravilno ispisanu uputnicu s točnim vremenom uzimanja uzorka¹
ne prihvaćaju se zgrušani uzorci krvi uzeti u epruvete s antikoagulansom
epruvete bez antikoagulansa moraju biti dostavljene u laboratorij u odgovarajućem položaju (krv nije u dodiru s čepom) i ne smiju se miješati (hemoliza)
uzorci mokraće ne smiju se prenositi u epruvetama s gelom
ne prihvaćaju se uzorci za koje je prošlo dozvoljeno vrijeme od uzimanja do dostave u laboratorij
hemolitični uzorci (hemoliza in vitro ) ne prihvaćaju se za određivanje K + , Mg 2+ , LD , AST, ALT, alkalne fosfataze, CK, GGT, kolesterola, triglicerida, bilirubina², ukupnih proteina
lipemični uzorci ne prihvaćaju se za određivanje amilaze, ukupnog kalcija, željeza, LD , ukupnih proteina, hemoglobina³ te K + i Na + ako se određuju plamenom fotometrijom ili indirektnom potenciometrijom⁴

Napomene uz utjecaj hemolize: ako se sumnja na hemolizu in vivo, savjetovati se s liječnikom radi dobivanja kliničkih informacija, a laboratorijske nalaze treba izdati uz napomenu

1 Guder WG, Narayanan S, Wisser H, et al. Samples: From the Patient to the Laboratory: The Impact of Preanalytical Variables on the Quality of Laboratory Results. Darmstadt, Germany: GIT Verlag; 1996:1-149.
2 Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o procjeni laboratorijskih nalaza iz medicinske biokemije. Zagreb: Medicinska naklada, 1993:12-3.
3 Grafmeyer D, Bondon M, Manchon M, Levillain P. The influence of bilirubin, haemolysis and turbidity on 20 analytical tests performed on automatic analysers. Eur J Clin Chem Clin Biochem 1995;33:31-52.
4 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.

::: Priprava i pohrana uzoraka za opće medicinsko-biokemijske pretrage

laboratorij treba u opisu svakog mjernog postupka navesti mjere za sprječavanje zagađenja i propadanja uzoraka, osobito za uzorke koji se skupljaju kroz određeno razdoblje¹
potrebno je opisati uvjete čuvanja i navesti najduže vrijeme pohrane uzorka zbog mogućih naknadnih mjerenja i dodatnih ispitivanja
za opće medicinsko-biokemijske pretrage serum ili plazma mogu se pohraniti:
4 sata na sobnoj temperaturi
24 sata na 4^o C
nekoliko dana do nekoliko mjeseci na -20^o C

1 Hamer-Plećaš A, Čvorišćec D, Stavljenić-Rukavina A. Priručnik o unutarnjoj kontroli kvalitete medicinsko-biokemijskog laboratorija. Biochem Med 1994;4:123-140.

::: Upute za centrifugiranje uzoraka krvi i mokraće

Centrifugiranje uzorka krvi:

centrifugiranje uzorka krvi bez antikoagulansa provodi se najmanje 30 minuta nakon uzimanja, 10 minuta na 3500 o/min¹
centrifugiranje uzorka krvi s antikoagulansom provodi se odmah po uzorkovanju, 10 minuta na 3500 o/min¹
centrifugiranje uzorka krvi za koagulacijske pretrage tj. za dobivanje plazme siromašne trombocitima provodi se 15 minuta na 4000 o/min ili 2x10 minuta na 3000 o/min^2,3

Centrifugiranje uzorka mokraće:

za analizu sedimenta preporučuje se centrifugiranje 5-15 mL mokraće 5 minuta na 1500 o/min⁴

1 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
2 NCCLS: Collection, transport and processing of blood specimens for coagulation testing and general performance of coagulation assays, approved guidelines, 3 rd edn (H21-A3). Wayne , PA : NCCLS; December 1998.
3 Softić N. Hematološke laboratorijske pretrage. Sveučilišna naklada Liber. Zagreb, 1984:185.
4 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.

::: Dozvoljena vremena od uzimanja uzorka do analize

dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize općih biokemijskih pretraga je 6 sati¹
dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka mokraće za kvalitativnu analizu do pregleda je 2 sata (najkasnije 4 sata)²
dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do određivanja sedimentacije eritrocita je 2 sata³
dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize kompletne krvne slike je 6 sati³
dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do pripreme krvnog razmaza je 6 sati³
dozvoljeno vrijeme od uzimanja uzorka krvi do analize koagulacijskih pretraga je 4 sata⁴

1 Preporuka Povjerenstva za stručna pitanja HKMB
2 Kouri T, Fogazzi G, Gant V, Hallander H, Hofmann W, Guder WG. European urinalysis quidelines. ECLM - European Urinalysis Group: Scand J Clin Lab Invest 2000;60(Suppl 231): 1-96.
3 Guder WG, Ehret W, Da Fonseca-Wollheim F, Heil W, Müller-Plathe O, Schmitt Y, Töpfer G, Wisser H, Zawta B. The Quality of Diagnostic Samples. (CD) Copyright a 1996-2003. Chronolab AG.
4 NCCLS: Collection, transport and processing of blood specimens for coagulation testing and general performance of coagulation assays, approved guidelines, 3 rd edn (H21-A3). Wayne , PA : NCCLS; December 1998.

19/10/2004.

Izvršni odbor Komore na 3. sjednici održanoj 10. rujna 2004. godine imenovao je Povjerenstvo za harmonizaciju specijalističkih i visokodiferentnih pretraga, te imenovao radne grupe za područja medicinske biokemije, laboratorijske imunologije i analitičke toksikologije.
Na sastanku Povjerenstva za harmonizaciju specijalističkih i visokodifererntnih pretraga održanog 06. veljače 2009. godine imenovani su voditelji i članovi radnih grupa.

POVJERENSTVO ZA HARMONIZACIJU:

Dr.sc. Lorena Honović (Povjerenstvo za stručna pitanja Prof.dr.sc. Dubravka Čvorišćec (Referentni centar za kliničku biokemiju i molekularnu dijagnostiku) Doc.dr.sc. Zlata Flegar-Meštrić (Referentni centar za izradu referentnih vrijednosti u području opće medicinske biokemije) Prof.dr.sc. Drago Batinić (Referentni centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku hematoloških i imunoloških bolesti)

RADNE GRUPE:

Radna grupa za opću biokemiju

Voditelj: Doc.dr.sc. Zlata Flegar-Meštrić, spec.med.biokemije
Aida Nazor, spec.med.biokemije
Mr.sc. Gordana Parag, dipl.ing.med.biokemije

Radna grupa za specijalnu biokemiju

Voditelj: Prof.dr.sc. Dubravka Čvorišćec, spec.med.biokemije
Mr.sc. Biserka Getaldić, spec.med.biokemije
Desiree Coen Herak, spec.med.biokemije
Mr.sc. Vlasta Zovko, spec.med.biokemije
Mr.sc. Sonja Perkov, spec.med.biokemije
Dr.sc. Koraljka Đurić, spec.med.biokemije
Dr.sc. Ines Vukasović, spec.med.biokemije

Radna grupa za pretrage uz bolesnika i u liječničkim ordinacijama

Voditelj: Dr.sc. Lorena Honović, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Vlatko Rumenjak, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Dunja Rogić, spec.med.biokemije

Radna grupa za molekularnu dijagnostiku

Voditelj: Prof.dr.sc. Jadranka Sertić, spec.med.biokemije
Doc.dr.sc. Ana-Maria Šimundić, spec.med.biokemije
Prof.dr.sc. Renata Zadro, spec.med.biokemije
Dr.sc. Mario Štefanović, spec.med.biokemije

Radna grupa za laboratorijsku imunodijagnostiku

Voditelj: Prof.dr.sc. Drago Batinić
Doc.dr.sc. Slavica Dodig, spec.med.biokemije
Mr.sc. Andrea Tešija-Kuna, spec.med.biokemije
Mr.sc. Zoran Šiftar, spec.med.biokemije
Dr.sc. Ilza Salamunić, spec.med.biokemije

Radna grupa za analitičku toksikologiju

Voditelj: Doc.dr.sc. Nada Vrkić, spec.med.biokemije
Dr.sc. Paola Granić, spec.analit. toksikologije
Mr.sc. Mila Lovrić, spec.analit. toksikologije
Nora Nikolac, spec.analit. toksikologije

Prenosimo i obavijest Povjerenstva za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB i Povjerenstva za stručna pitanja HKMB upućenu svim voditeljima MBL.

Zagreb , 17.06.2004.

Poštovane kolegice i kolege,

Odlukom Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) obvezno je sudjelovanje svih medicinsko-biokemijskih laboratorija u nacionalnom programu vanjske procjene kakvoće rada (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, čl. 43, NN 121/2003). Program vanjske procjene rada organizira 3 puta godišnje Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada medicinsko-biokemijskih laboratorija Hrvatskog društva medicinskih biokemičara (HDMB).

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB-a obvezno je kroz modularni pristup osigurati kontrolu cjelukupnog programa pretraga općih medicinsko-biokemijskih laboratorija, kao i programa specijalističkih pretraga koje su najzastupljnije u okviru proširenja njihove djelatnosti. Program specijalističkih pretraga postepeno će se modularno proširivati prema zastupljenosti pojedinih pretraga u specijalističkim laboratorijima i kliničkim zavodima ovisno o dostupnom i prihvatljivom kontrolnom materijalu i visini materijalnih troškova.

Za specijalistička i visokodiferentna područja laboratorijske dijagnostike preporučuje se sudjelovanje u međunarodnim programima vanjske procjene kakvoće rada gdje god je to moguće.

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB-a obvezno je Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara slati godišnja izvješća o dobivenim rezulatima medicinsko-biokemijskih laboratorija, a svakom laboratoriju potvrdnicu o sudjelovanju u programu. Rezultati vanjske procjene kakvoće rada jedan su od osnovnih kriterija stručnog nadzora nad radom medicinsko-biokemijskog laboratorija.

Odlukom Povjerenstva za stručna pitanja HKMB-a, rezultati se smatraju prihvatljivim ako je 90% pojedinačnih rezultata svih pretraga unutar ciljne vrijednosti i/ili deklariranih vrijednosti proizvođača za preporučene analitičke metode određivanja (±2SD). Ako je pojedinačni rezultat iste pretrage u protekloj godini bio 3 puta izvan ciljne vrijednosti i/ili deklarirane vrijednosti, rezultati se smatraju neprihvatljivim.

Povjerenstvo za stručna pitanja
HKMB

Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

Predsjednica

Povjerenstvo za vanjsku procjenu kakvoće rada HDMB

Prof. dr. Dubravka Juretić

Predsjednica

Predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja
Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

Povjerenstvo za stručna pitanja HKMB

06/2004.

Izvršni odbor Komore na 2. sjednici održanoj 12. svibnja 2004. godine usvojio je sljedeće:

1. Tumačenje članka 11. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti

2. Popis hitnih laboratorijskih pretraga (općih, specijalističkih i visokodiferentnih) i kategorije hitnosti

3. Mišljenje o pouzdanosti određivanja sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi u pedijatrijskoj populaciji

4. Dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije"

TUMAČENJE ČLANKA 11. ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI

1. Tehničko osoblje - zdravstveni tehničari (SSS) i medicinsko-laboratorijski inženjeri (VŠS) - sastavni su dio tima medicinsko-biokemijskog laboratorija za čiji rad je odgovoran voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija - specijalist medicinske biokemije. U smjenskom radu i dežurstvu tehničko osoblje radi pretrage iz programa hitnih pretraga u skladu s usvojenim laboratorijskim protokolima i dobrom laboratorijskom praksom. U situacijama kada nije moguće osigurati prisutnost dipl. ing. medicinske biokemije u dežurstvu, potrebno je definirati posebni protokol za izdavanje rezultata hitnih pretraga (kalibracija i kontrola, kriteriji prihvaćanja rezultata kontrolnih uzoraka, pitanje izdavanja kritičnih/paničnih ili vrijednosti upozorenja, ovjera nalaza sljedećeg jutra od medicinskog biokemičara i dr.).

2. Program pretraga u ordinaciji liječnika obiteljske (opće medicine) reguliran je Pravilnikom o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama, dok su provođenje i program pretraga uz bolesnika regulirani Pravilnikom o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika. Oba pravilnika donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog HKMB i uz prethodno mišljenje HLK.

3. Samostalno, izvan središnjeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, zdravstveni tehničari (SSS) i medicinsko-laboratorijski inženjeri (VŠS) mogu obavljati sljedeće pretrage: glukoza u krvi (test-traka), analiza mokraće (test-traka), sedimentacija eritrocita, hematokrit, hemoglobin u stolici i albumin u mokraći (test-traka).

Napomena: Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih laboratorija iz 2000. godine je u postupku izmjena.

I. HITNE LABORATORIJSKE PRETRAGE U MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIM LABORATORIJIMA

1. Opće pretrage

Krvna slika (CKS + Lkc + Trc)
Diferenciranje leukocita**
Protrombinsko vrijeme
Fibrinogen
Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme
Glukoza
Ukupni bilirubin
Konjugirani bilirubin*
Ureja
Kreatinin
Alanin-aminotransferaza
Amilaza
Aspartat-aminotransferaza
C-reaktivni protein
Kalij
Natrij
Ukupni kalcij
Ukupni magnezij
Kvalitativna analiza mokraće

2. Specijalističke pretrage

Fibrin-monomeri
D-dimeri
Antitrombin
Aktivirano vrijeme zgrušavanja
Izoenzim MB kreatin-kinaze (koncentracija)
Mioglobin
Troponin T ili I
Ionizirani kalcij
Ionizirani magnezij
Acidobazna ravnoteža
Amonijak
Laktat
Kolinesteraza
Acetilkolinesteraza
hCG (kvantitativno)
Analiza likvora (stanice, glukoza, proteini, kloridi, laktat, hematogeni pigmenti)

Kvantitativne toksikološke pretrage u serumu:

Acetaminofen
Litij
Salicilati
Teofilin
Valproična kiselina
Karbamazepin
Digoksin
Fenobarbiton (ako su barbiturati u mokraći pozitivni)
Triciklički antidepresivi
Zasićenje kisikom, karboksihemoglobin, methemoglobin
Željezo
Transferin (ili UIBC ako transferin nije dostupan)
Etilni alkohol
Metilni alkohol
Etilenglikol

Kvalitativne toksikološke pretrage u mokraći:

Kokain
Opijati
Barbiturati
Amfetamini/metamfetamini (stimulacijski amini)
Pripoksifen
Fenciklidin
Metadon
Benzodiazepini
Kanabinoidi
Triciklički antidepresivi

Prokalcitonin***
Endotoksin***

III. Visokodiferentne pretrage

Pojedini čimbenici zgrušavanja**

* u MBL uz rodilište ili odjel novorođenčadi i nedonoščad

** status hitnosti samo u posebnim slučajevima (bitno za kliničku odluku, bitno za terapijsku odluku)

*** prijedlog novijih pretraga za rano otkrivanje teških bakterijskih infekcija, sepse, SIRS-a, multiorganskog zatajenja

II. KATEGORIJE HITNOSTI

1. kategorija

• acidobazna ravnoteža: pO 2 , pCO 2 , pH, BE

• krvna slika : Hb ili Hct , trombociti

• elektroliti : natrij , kalij , ionizirani kalcij, ionizirani magnezij

• glukoza

• protrombinsko vrijeme

• aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme

• aktivirano vrijeme zgrušavanja

2. kategorija

• sve pretrage s popisa hitnih laboratorijskih pretraga kategorije 1

• ureja, kreatinin, amonijak, ukupni bilirubin, konjugirani bilirubin, ALT, AST, amilaza, CRP, ukupni kalcij, ukupni magnezij, hCG

• krvna slika: leukociti, diferenciranje leukocita

• fibrinogen, fibrin-monomeri, D-dimeri, antitrombin, pojedini čimbenici zgrušavanja

• laktat

• mioglobin, CK-MB, troponini T i I

• k valitativna analiza mokraće

• analiza likvora

• kolinesteraza, acetilkolinesteraza

• kvantitativne toksikološke pretrage u serumu

• kvalitativne toksikološke pretrage u mokraći

Definicije
1. kategorija hitnosti: hitne pretrage ukazuju na stanje neposredne životne opasnosti (vrijeme izrade: 30 minuta)
2. kategorija hitnosti: važne pretrage za hitnu dijagnozu, trijažu i praćenje terapije u intenzivnoj skrbi (vrijeme izrade: 1 sat)

Određivanje sedimentacije eritrocita iz kapilarne krvi u pedijatrijskoj populaciji

Sedimentacija eritrocita je relativno osjetljiva, ali nespecifična laboratorijska pretraga. Nalaz ubrzane sedimentacije može ukazivati na neki upalni, maligni, degenerativni ili autoimuni proces u organizmu, ali je istovremeno vrlo značajno da nalaz sedimentacije eritrocita unutar referentnog intervala ne isključuje bolest. Unatoč tome, sedimentacija eritrocita ostala je kao klinički relevantna laboratorijska pretraga u dijagnostičkim algoritmima za dokazivanje različitih bolesti, te praćenje terapije.

Preporučena analitička metoda u medicinsko-biokemijskim laboratorijima za određivanje sedimentacije eritrocita je modificirana metoda po Westergreenu (ICSH) iz venske krvi uz antikoagulans 3,8%-tni Na-citrat (Hrvatska komora medicinskih biokemičara: Priručnik o preporučenim metodama u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, Zagreb 1998.g.).

Kapilarna krv nije preporučen uzorak za određivanje sedimentacije eritrocita, a samo određivanje nije metodološki standardizirano. Različite modifikacije izvođenja ove pretrage iz kapilarne krvi, koje se primjenjuju u nekim medicinsko-biokemijskim ili hematološkim laboratorijima, dovode u pitanje vjerodostojnost i ponovljivost analiza, a time i usklađenost rezultata s preporučenom metodom po Westergreenu u koncentracijskom području od 0 do 150 mm/3,6 ks. To može ozbiljno kompromitirati rad nekog laboratorija.

U novije vrijeme na tržištu se pojavljuju sustavi za mikrosedimentaciju iz uzorka kapilarne krvi namijenjeni ponajprije za pedijatrijsku populaciju. Za navedene sustave neophodno je provesti cijelovitu evaluaciju temeljem koje će HKMB dati preporuku o njihovoj eventualnoj primjeni u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, o čemu do sada nema podataka.

Iz dostupne literature (1-10) vidi se da se izvode različite mikro-metode za određivanje sedimentacije eritrocita u kapilarnoj krvi u razlučivanju bakterijskih infekcija od ostalih visokofebrilnih stanja kod novorođenčadi i male djece, ali gotovo uvijek uz zaključak da je izdvojena sedimentacija eritrocita relativno osjetljiva analiza, niske specifičnosti, te se redovito određuje uz dodatne laboratorijske pretrage venske krvi: kompletnu krvnu slika uz morfologiju leukocita i CRP.

Literatura:
1.Zawar MP, Tambekar RG, Deshpande NM, Gadgil PA, Kalekar SM; Department of Pathology, Dr.V.M.Medical College, Solapur, Maharastra; Early diagnosis of neonatal septicemia by sepsis screen; Indian J Pathol Microbiol. 2003 Oct; 46(4):610-2.
2. Jaswal RS, Kaushal RK, Goel A, Pathania K; Department of Pediatrics, I.G.Medical College, Shimla 171 001, Himachal Pradesh, India; Role of C-reactive protein in deciding duration of antibiotic therapy in neonatal septicemia. Indian Pediatr. 2003 Sep:40(9):880-3.
3. Akpede GO, Abiodun PO; Department of Paediatrics College of Medical Sciences, University of Maiduguri, Borno State Nigeria; West Afr J Med. 1995 Jul-Sep;14(3):147-51.
4. Kumar V, Singhi S; Department of Pediatrics, Postgraduate Institute of Medical Education and Research, Chandigarh; Predictors of serious bacterial infection in infants up to 8 weeks of age; Indian Pediatr. 1994 Feb;31(2):171-80.
5. Sharma A, Kutty CV, Sabharwal U, Rathee S, Mohan H; Department of Pediatrics, Medical College, Rohtak; Evaluation of sepsis screen for diagnosis of neonatal septicemia; Indian J Pediatr. 1993 Jul-Aug;60(4):559-63.
6. Trevisanuto D, Dani C, Chiodin E, Cantarutti F, Zanardo V; Dipartimento di Pediatria dell Universita diPadova, Italia; The micro-ESR with the capillary tube inclined to 45 degrees in the "sepsis screen" of neonatal infection due to beta-hemolytic B-group Streptococcus; Pediatr Med Chir; 1992 Sep-Oct;14(5):507-8.
7. Alexejew B, Handrick W, Braun W, Domula M, Winiecki P;Klinik fur Kindermedizin des Bereichs Medizin, Karl-Marx-Universitat Leipzig; The significance of various hematological parameters for the early diagnosis of bacterial infections in premature and full-term neonates; Pediatr Grenzgeb, 1990;29(6):455-79.
8. Demi M, Badocco R; The micro-erythrosedimentation rate in low-birth-weight newborn infants; Pediatr Med Chir. 1986 Jan-Feb;8(1):51-3
9. Tan KL, Yip YY, Low SH; Haematologycal status of full-term healthy infants in the first week of life; Ann Acad Med Singapore. 1985 Oct:14(4):572-5.
10. Moodley GP; Th micro-erythrocyte sedimentation rate in black neonates and children. Part I. Its value in suspected neonatal infection; S Afr Med J. 1981 Jun 20;59(26):943-4.

Voditelj radne grupe za hematologiju i koagulaciju HKMB: A. Nazor, spec. medicinske biokemije

Dokument "Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije" možete naći OVDJE. Isti dokument biti će objavljen u pisanom obliku i dostupan na CD-ROMU.

Povjerenstvo za stručna pitanja HKMB

Izvršni odbor Komore na 12. sjednici održanoj 19. studenog 2003. godine usvojio je Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji koji se temelji na članku 8. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Pravilnik je objavljen u NN 197/03. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-biokemijskih laboratorija iz 2000. godine.

Na istoj sjednici donijeta je i odluka o promjeni programa specijalističkih pretraga koje se mogu raditi u općem MBL. Podsjećamo da ako voditelj općeg MBL nema specijalizaciju obavezan je na dodatno usavršavanje zbog proširenja djelatnosti, dok je voditelj sa specijalizacijom obavezan o proširenju djelatnosti obavijestiti Komoru. Mišljenje je Povjerenstva za stručna pitanja i Povjerenstva za trajnu edukaciju da se ne određuju vrste pretraga za dodatno usavršavanje u bolničnim MBL, nego da se potakne i uvjetuje specijalizacija za voditelja laboratorija.

Također je potvrđena odluka o pretragama koje mogu samostalno obavljati zdravstveni tehničari srednje i više stručne spreme.

SPECIJALISTIČKE PRETRAGE - DODATNO USAVRŠAVANJE U PZZ

I. Laboratorijska hematologija i koagulacija

Hematologija

Bazofilno punktirani eritrociti

Morfološko diferenciranje krvnog razmaza

II. Klinička biokemija

*Enzimi*	U-N-acetil-b-D-glukozaminidaza S-Aldolaza S,P-Glutamat-dehidrogenaza S,P-Kolinesteraza S,P-Pankreatična amilaza
*Elektroliti*	S,P-Kalcij, ioniziran (samo vezano uz acidobaznu ravnotežu) S,P-Magnezij, ioniziran (samo vezano uz acidobaznu ravnotežu)
*Acidobazna ravnoteža*	K-Acidobazna ravnoteža (samo ako je sklopu DZ hemodijaliza)
*Proteini*	U-Albumin U-a₁-mikroglobulin S-Transferin
*Lipoproteini*	S-LDL-kolesterol - direktna metoda
*Tumorski biljezi*	S-Humani korionski gonadotropin S-Prostata-specifičan antigen, ukupni S-Prostata-specifičan antigen, slobodni
*Hormoni*	P,U-Aldosteron S,P-Estradiol S-Folitropin S-Humani korionski gonadotropin P-Kortizol S-Luteotropin S,P-Progesteron S-Tiroksin S-Tiroksin, slobodan S-Tirotropin S-Trijodtironin S-Trijodtironin, slobodan
*Kvalitativna analiza mokraće*	U-Hemosiderin

Program pretraga koje zdravstveni tehničar (SSS, VŠS) može provoditi samostalno

- glukoza u krvi (test-traka)
- analiza mokraće (test-traka)
- sedimentacija eritrocita
- hematokrit
- hemoglobin u stolici
- albumin u mokraći (test-traka)

Prilažemo izmjenjeni popis općih medicinsko-biokemijskih pretraga prema novom Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji i podsjećamo da za navedene pretrage nije potrebno dodatno usavršavanje.

POPIS KLINIČKI RELEVANTNIH OPĆIH MEDICINSKO-BIOKEMIJSKIH PRETRAGA

I Laboratorijska hematologija i koagulacija

Hematologija

Kompletna krvna slika s 5 modalnom razdiobom leukocita i retikulocitima

Kompletna krvna slika s 5 modalnom razdiobom leukocita

Kompletna krvna slika s 3 modalnom razdiobom leukocita

Krvna slika s retikulocitima

Krvna slika

Diferenciranje leukocita

Brzina sedimentacija eritrocita

Retikulociti

Koagulacija

Fibrinogen - aktivnost

Protrombinsko vrijeme - postotak - plazma

Protrombinsko vrijeme - INR - plazma

Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme - plazma

II Klinička biokemija

*Metaboliti i supstrati*	Ukupni bilirubin Konjugirani bilirubin Hemoglobin A1c - glikirani hemoglobin Glukoza Kreatinin Urati - serum/plazma Urati - mokraća Ureja - serum/plazma Ureja - mokraća
*Enzimi*	Alanin-aminotransferaza Alkalna fosfataza Alfa-amilaza -serum/plazma Alfa-amilaza - mokraća Aspartat-aminotransferaza Gama-glutamiltransferaza Kreatin-kinaza Laktat-dehidrogenaza Lipaza
*Elektroliti*	Anorganski fosfati - serum/plazma Ukupni kalcij - serum/plazma Kalij - serum/plazma Kalij - mokraća Kloridi - serum/plazma Kloridi - mokraća Ukupni magnezij - serum/plazma Natrij - serum/plazma Natrij - mokraća
*Elementi u tragovima*	Željezo Nezasićeni kapacitet vezanja željeza Ukupni kapacitet vezanja željeza
*Proteini*	Albumin - serum C-reaktivni protein Ukupni proteini - serum Ukupni proteini - mokraća
*Lipidi i lipoproteini*	Ukupni kolesterol HDL-kolesterol LDL-kolesterol - računski Trigliceridi - triacilgliceroli Izgled seruma
*Testovi*	Test oralne tolerancije glukoze Klirens endogenog kreatinina - računski
*Kvalitativna analiza mokraće*	Melanin Fizikalni pregled - izgled i boja Relativna gustoća Kemijski pregled - test traka Mikroskopski pregled
*Analiza stolice*	Okultno krvarenje
*Ostale pretrage probiranja*	Mikroalbuminurija Test na trudnoću Ovulacijski test Sredstva ovisnosti Troponin T Laktati

Predsjednica povjerenstva

Prof. dr. Dubravka Čvorišćec

02/2004.

6. Pokazatelji hemolize5

6. Pokazatelji hemolize⁵